NJUJORK - Zbog nedovoljne ponude kvalitetnih hartija od vrijednosti kapital će kadtad prestati da se sliva na balkanska tržišta kapitala, a unovčavanje dobiti iskusnih igrača povlačenjem kapitala lako može biti uzrok berzanskog sloma, ocjenjuje konsultant Aleksandar Dimiškovski.
On kaže da globalna svjetska kreditna kriza na Balkanu nema uticaj na donošenje odluka o investiranju.
`Ljudi na Balkanu uzimaju kredite kako bi mogli kupovati akcije preduzeća o čijem poslovanju gotovo ništa ne znaju, istovremeno očekujući brzu i visoku zaradu. Taj trend će se nastaviti sve dok se Balkan ne suoči s političkom krizom ili prestankom dotoka svježeg kapitala`, kaže Dimiškovski.
Pristup ujedinjenom tržištu Evropske unije za zemlje na Balkanu, smatra on, bliži je i realističniji nego ikada ranije.
`Tržišta kapitala na Balkanu stoga su postala privlačna odredišta za investitore iz zapadnih zemalja, pogotovo poslije opakog cikličnog pada u SAD koji čak može rezultirati i recesijom`, kaže ovaj iskusni konsultant.
Iako statistički i naizgled ne postoji korelacija između globalnog i balkanskog tržišta kapitala, on upozorava da je razdoblje reakcije balkanskih tržišta na svjetska kretanja sve manje.
`Razlog za nepostojanje korelacije uglavnom je u tome što je na balkanska tržišta plasiran uglavnom balkanski novac te stoga realokacija kapitala na svjetskim tržištima nema pretjerani značaj za balkanska tržišta`, objašnjava Dimiškovski.
Sa druge strane, kaže, malo je balkanskih investitora koji su spremni za okršaj na Wall Streetu. Naglašava da su berze na Balkanu suočene sa sličnim prijetnjama krize i ograničenjima rasta, manjkom efikasnosti i prije svega znanja o finansijskim instrumentima kojima se trguje na berzama. Dimiškovski je zbog toga zagovornik inicijative za stvaranje jedinstvene balkanske berze po uzoru na nordijske zemlje.
`Proces tranzicije ostavio je na Balkanu mnoge otvorene rane. Tržište kapitala je savršen primjer gdje se vidi otvoreni prostor za manipulacije poput insajderskog trgovanja. Pokušaji poricanja postojanja insajderskog trgovanja su prisutni, ali u praksi malo je učinjeno da se akcionari zaštite od insajdera. Tek nakon što i najmanji akcionari budu znali svoja prava i obaveze efikasno sprečavanje djelovanja insajdera može zaživjeti`, tvrdi Dimiškovski.
Ovaj konsultant balkanskim berzama zamjera i na sporom uvođenju novih finansijskih instrumenata.
`Razlog tome je nizak opšti nivo znanja aktivnih učesnika tržišta kapitala koja ozbiljnim rukovodiocima portfeljem znatno ograničava fleksibilnost. Bankarski sistem na Balkanu suočen je sa znatnim rizikom, a kamatne stope su visoke za dužnike i niske za štediše. Tržište korporativnih obveznica je nerazvijeno. Zbog nedostatka znanja i tehnološke zaostalosti iluzorno je očekivati da agencije zadužene za nadzor balkanskih tržišta kapitala mogu otkriti složene finansijske muljaže`, zaključuje Dimišovski.