SARAJEVO, BANJALUKA - BiH i region imaju istorijsku šansu da, zbog poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja, zauzmu mjesto prethodnih dobavljača, poručeno je, između ostalog, juče na prezentaciji studije "Potencijal zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u postkovid periodu".
Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, naveo je da BiH i region mogu zauzeti značajniju poziciju u generalnom lancu snabdijevanja, koji se pomjeraju sa istoka prema Evropi, te da su prednosti BiH blizina, tradicija, znanje i vještine koje imaju njeni stručni kadrovi.
Egrlić ističe da je studija pokazala sve prednosti i nedostatke BiH i regiona, odnosno potrebe privrednika.
"Pozicija BiH u ovoj studiji nije toliko loša, ali ima puno prostora za unapređenje poslovnog ambijenta, poput razvoja infrastrukture, potrebe za političkom stabilnošću, izgradnje prohodnijeg administrativnog sistema", kazao je Egrlić.
Dodao je da privreda u BiH radi Sizifov posao, odnosno bori se, zauzima svoje mjesto na svjetskom i tržištu EU, ali, nažalost, političke poruke koje se mogu čuti u zemlji i nesigurnost koja vlada u regionu otežavaju posao ekonomiji BiH.
"U tom smislu bojim se da nećemo iskoristiti šansu koja nam se pružila, a ovakve prilike se rijetko pružaju", istakao je Egrlić.
Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), rekla je da su investitori i dalje zainteresovani za ulaganje u BiH, kao i da mnogi strani investitori razmišljaju o premještanju proizvodnih pogona u zemlje zapadnog Balkana, gdje BiH može imati i te kakvu šansu, u smislu da će oni izvršiti realokaciju proizvodnih pogona zbog smanjenja troškova.
"Naša šansa je velika, tako da u toku naredne godine moramo se potruditi i poraditi na tome da sve one koji se sada predomišljaju o realokaciji privučemo da pređu u BiH", istakla je Markovićeva.
Dodala je da se strani investitori koji već rade u BiH u 80 odsto slučajeva odlučuju na reinvestiranje, te ponovila da su u prvom polugodištu strane investicije iznosile oko 730 miliona KM, kao i da je u većini slučajeva riječ o reinvesticijama.
"Bolje je kada dolazi nov i svjež kapital u BiH, ali i ovaj podatak govori da su investitori zadovoljni uslovima i da žele da nastave sa svojim aktivnostima", rekla Markovićeva.
Istakla je da BiH stranim investitorima može da ponudi i neke druge pogodnosti, kao što su najniži porez na dohodak u regionu, fiksna stopa PDV-a i prisustvo brojnih stranih banaka.
Hamdo Tinjak, sekretar Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da bi privreda trebalo mnogo više da utiče na politiku, u smislu da se ne dozvole bilo kakve egzibicije, odnosno da je politika tu da kreira ambijent za ekonomiju i za ljude koji žive u BiH.
"Nisam optimista kada je u pitanju trenutni politički momenat u BiH i mislim da je to uslov svih uslova da pričamo o bilo čemu. I prije pandemije virusa korona krenuli smo u kreiranje zajedničkog ekonomskog tržišta, što čitavom regionu daje priliku da stvori preduslove da se više približi EU, odnosno jedinstvenom tržištu Unije, ali imajući u vidu sva dešavanja u BiH, ne znam u kom pravcu će sve ovo ići", istakao je Tinjak.
David Pigacki, regionalni koordinator za Projekat komorskog partnerstva za zapadni Balkan, rekao je da je ova studija ukazala na značajan potencijal, kako se i očekivalo, te istakao da su ipak na prvom mjestu politička stabilnost i mir.
Prema njegovim riječima, region treba da pruži ruku potencijalnim investitorima, posebno u smislu povoljnijeg poslovnog ambijenta. Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je da komplikovana politička situacija u BiH ne privlači investitore.
Studiju su zajedno uradili predstavnici svih šest komora regiona sa Bečkim ekonomskim institutom, uz podršku Vlade Njemačke, a u njoj su učestvovali i anketirani privrednici iz inostranstva, domaći privrednici i institucije, sa ciljem sagledavanja iz svih uglova stanja u BiH i zemljama zapadnog Balkana.
Podsjetimo, i Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza RS, nedavno je rekao da su ozbiljne kineske kompanije zainteresovane za saradnju sa Srpskom na raznim projektima, a jedan od njih je i fabrika za preradu papira, za čiju izgradnju bi već do kraja ove godine trebalo da bude određena lokacije.
Prema njegovim riječima, ta fabrika bi zapošljavala 300 radnika u prvoj fazi i još 300 radnika u drugoj fazi.
"Kompletna ugovorena proizvodnja bila bi izvozno orijentisana", istakao je Ćorić.