BANJALUKA, SARAJEVO - Godina koja je iza nas bila je jako negativna za ekonomiju i još se ne može predvidjeti trend oporavka, smatraju stručnjaci iz ove oblasti.
Borba protiv virusa znatno je promijenila sve životne aktivnosti, pa tako i ekonomske odnose i novčane tokove, dok je planiranje budućnosti učinila neizvjesnom.
Svi sektori pogođeni su pandemijom virusa korona, što je za posljedicu imalo smanjenje investicija, proizvodnje i izvoza te brojnih drugih ekonomskih pokazatelja. Ipak, ova kriza ujedno je i šansa da kroz rasterećenje poslovanja i uvođenje modernih tehnologija bh. privreda postane konkurentnija na tržištu.
U nastavku pročitajte ocjene za proteklu i predviđanja za 2021. godinu privrednika, analitičara i sindikalaca, koje su "Nezavisne" kontaktirale.
Vjekoslav Vuković, predsjednik VTK/STK BiH
Već u prvom kvartalu BiH se suočila s rapidnim efektima pandemije na ekonomiju, a ogleda se u padu efektivne zaposlenosti, padu industrijske proizvodnje, zatvaranju granica u regiji i EU, što je direktno prouzrokovalo drastičan pad u robnoj razmjeni. Lockdown u periodu tri do pet mjeseci je ostavio posljedice na vanjskotrgovinsku razmjenu. U gotovo svim sektorima je došlo do smanjenja uvoza i izvoza, a prema gotovo svim najznačajnijim izvoznim i uvoznim partnerima je evidentan pad robne razmjene. BiH je u jeku pandemije imala pad izvoza od 25% i pad uvoza od 28%, dok je danas minus 11% u izvozu i minus 14% u uvozu.
Agroindustriji bi definitivno trebalo da posvetimo mnogo više pažnje u budućnosti. Uslužni sektor, turizam i industrija naslonjena na auto-industriju snose najveće posljedice zbog neizvjesne budućnosti i nepredvidivog vremena oporavka koje je vezano za mjere protiv pandemije. Drvna industrija i dalje bilježi suficit u robnoj razmjeni, ali su efekti pandemije i u ovom sektoru negativni. Sektor metala je u odnosu na isti period prošle godine ostvario smanjenje izvoza za 20% i uvoza za 11%. Smanjen je izvoz dijelova za vozila za 17%, željeza i čelika za 27%, olova za 39% i cinka i proizvoda od cinka za 25 odsto. Smanjen je i obim razmjene u tekstilnoj industriji. U gotovo svim tarifama je smanjen i izvoz i uvoz.
Nažalost, naš turizam i hotelijerstvo, dakle uslužna djelatnost i međunarodni prevoz putnika, ostali su i dalje na vrlo niskim granama.
Nadležne institucije su od strane VTK BiH zaprimile mjere koje se tiču prijedloga i mjera koji bi ublažili zastoj u robnoj razmjeni i transportu, slali smo inicijative i prijedloge bankarskom sistemu i drugim privrednim komorama radi zajedničke inicijative, prijedlog mjera za turizam, međunarodno ujednačavanje zdravstvenih dokumenata, bavili se smo novonastalom problematikom detašmana, kompanija od vitalnog interesa i svim drugim izazovima s kojima smo se morali uhvatiti u koštac. Zahvaljući zajedničkom djelovanju svih tih timova doprinijelo se stabiliziranju naše ekonomije, ali naravno još moramo biti doista oprezni.
Brzina opravka, u kratkoročnom periodu, svakako će zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije. Nezahvalano je prognozirati oporavak koji predviđa povratak na stanje prije pandemije, međutim šteta koja je nanesena mogla bi se okarakterizirati kao nešto što bismo mogli nivelirati do 2022. godine, ali moramo gledati šire i shvatiti spoznaju da Europa ima znatno usporen rast i da se desio pad BDP-a.
Realno očekivanje početka oporavka je sredina naredne godine.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske
Turbulentna i izazovna godina. Zadržali smo nivo plata i broja zaposlenih, što je u kovid krizi za pohvaliti. Uz angažman i odgovornost poslodavaca, donesene mjere su uglavnom bile blagovremene i doprinijele su da održimo poslovanje. Još smo u krizi i kvalitetne projekcije oporavka nisu u ovom trenutku moguće. Ova kriza je i šansa i sada je trenutak da rasteretimo poslovanje, smanjimo oporezivanje rada i nivo parafiskalnih opterećenja.
Lanci snabdijevanja se skraćuju i mi treba da iskoristimo tu šansu. Reformi obrazovnog sistema i suzbijanju nefomalne ekonomije treba da pristupimo agresivnije i dosljednije. Uglavnom, izazovima smo pristupali sinergijskim djelovanjem institucija i poslovne zajednice.
Vjerujemo da taj pristup može dati rezultate i kada su u pitanju predstojeći izazovi.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH
Kompletna kriza prouzrokovana pandemijom virusa korona treba da inicira takve politike i poteze da donosioci odluka u nadležnim institucijama u BiH podstiču i promovišu domaću proizvodnju. Da nije bilo virusa korona, sigurno se ne bi desio potez koji mi podržavamo, a to je podrška domaćim proizvođačima na javnim tenderima, kao vid podrške da se sačuva domaće tržište.
Mi u privrednim komorama smo u momentu kada su svi govorili o epidemiološkim mjerama, odmah pravili krizne štabove unutar komora, kako bismo procijenili posljedice koje nas čekaju.
Ono što je sigurno je da se, i kad prođe pandemija, neke stvari nikad neće vratiti na staro. Zato je jako bitno isforsirati digitalizaciju svih procesa koji se mogu postići da bi kompanije te alate koristile za svoje bolje poslovanje. Jako je teško predvidjeti kada će ekonomija BiH da se vrati na mjesto prije pandemije.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS
Privreda Republike Srpske pretrpjela je i još trpi veliku štetu izazvanu pandemijom virusa korona. Skoro da ne postoji preduzeće koje na direktan ili indirektan način nije pogođeno.
Pad tražnje u evrozoni, kao najvećem izvozom tržištu Srpske, doveo je do smanjenja industrijske proizvodnje u RS, koja je u deset mjeseci 2020. godine manja za 8,3 odsto u odnosu na isti period 2019, od čega je najveći pad evidentiran u prerađivačkoj industriji od 12,7%. Poremećaj lanaca snabdijevanja i manja potražnja iz zemalja Evropske unije i CEFTA regiona dovela je do pada proizvodnje i prodaje izvozno orijentisanih kompanija te je zabilježen negativan trend ukupne spoljnotrgovinske aktivnosti. Zabilježili smo pad izvoza od 261 milion KM, a vrijednost uvoza manja je za 310 miliona. Ono što posebno treba da nas zabrine jeste da ove pokazatelje upoređujemo sa 2019. godinom, koja je, u privrednom smislu, bila mnogo lošija od 2018.
Privredna komora RS, kao vodeća institucija u zastupanju interesa naših privrednih društava, od samog početka pandemije bila je vrlo aktivna. Kroz veliki broj svakodnevnih kontakata kreirali smo niz mjera, od kojih je većinu usvojila Vlada RS. Sve mjere imale su dva cilja - da sačuvamo preduzeća i da sačuvamo radna mjesta. Danas možemo reći da smo u tome i uspjeli, što potvrđuje podatak da je, i pored ogromnih problema s kojima smo se suočili, ukupan broj radnika u industriji smanjen za 1,2 odsto, dok je blagi rast zaposlenih zabilježen u prerađivačkoj industriji, uz rast plata.
Ipak, našoj privredi potrebna je značajnija podrška, zbog čega smo u prijedlogu mjera za Program ekonomskih reformi RS za period 2021-2023. mjere podijelili u tri grupe, koje bi trebalo da daju efekte u kratkoročnom, ali i dugoročnom periodu: rasterećenje privrede od suvišnih nameta, direktna podrška najugroženijim sektorima privrede i podrška tehnološkom razvoju privrede. Šire posmatrano, Komora je prioritetne mjere, između ostalih, definisala kroz rasterećenje rada, jačanje konkurentnosti i unapređenje tehnološke opremljenosti privrede i politike podsticaja, stavljanje javnih preduzeća u funkciju razvoja privrede i društva u cjelini, reformu i modernizaciju javne uprave.
Period iza nas još jednom je ukazao na neophodnost uvođenja digitalnih tehnologija u naša privredna društva, zbog čega smo mi u Privrednoj komori ove godine i formirali Centar za digitalnu transformaciju privrede. Ovaj centar omogućiće iskorak domaće privredu u oblasti primjene digitalnih rješenja u poslovnim procesima s ciljem povećanja konkurentnosti ekonomije i primjene inovacija u RS.
Radenko Bubić, direktor Fabrike obuće "Dermal"
Koliki su strahovi bili u februaru i u martu, mi smo na kraju ove godine jako zadovoljni. Imali smo povećanje proizvodnje i broj zaposlenih na kraju godine. Povećali smo kapacitete, a samim tim i promet je povećan za oko 15 odsto. I u cijeloj ovo situaciji naše poslovanja u ovoj godini je bilo od dana do dana i zavisilo je od epidemiološke situacije. Mjere koje je Vlada RS sprovodila bile su jako dobre, prvo pomoć koju je dala ljudima koji nisu radili u aprilu i maju, kao i pomoć preduzećima koja su bila ugroženija bila su vrlo značajana. Zatim, mjere tokom ljetnih mjeseci i sadašnje mjere sigurno su najbolje mjere koje mogu biti trenutno u Evropi. Sigurno će cijela ova situacija s pandemijom uzrokovati dodatne probleme i na našim prostorima, jer mi dosta robe izvozimo u evropske zemlje.
Igor Gavran, ekonomski analitičar
Sam početak godine nije bio specifičan u bilo kom smislu, nastavljajući ranije trendove, ali je pojavom pandemije u Kini došlo do poremećaja u lancima snabdijevanja repromaterijalima i proizvodnje. Širenjem pandemije na Evropu i Bosnu i Hercegovinu, sve se ubrzo drastično pogoršalo, a kombinacija pandemije i mjera za njeno ublažavanje dovela je do strahovitog udara na gotovo cjelokupnu ekonomiju. Privremeni i djelomični oporavak pojedinih sektora u ljetnim mjesecima, potom nivo pogoršanje, pa novi blagi oporavak... tek su oscilacije generalno lošeg stanja i ne mijenjaju činjenicu da je 2020. godina bila i još jeste jako negativna za ekonomiju i da se još ne može predvidjeti trend oporavka.
Antipandemijske mjere, kada su ozbiljno i sveobuhvatno poduzete u proljeće, sačuvale su veliki broj života kao i zdravstveni sistem, a to dugoročno također pomaže cijelom društvu pa i ekonomiji. I trenutne mjere daju rezultate, ali se za razliku od proljeća tragično zakasnilo s njihovim uvođenjem i to je direktno dovelo do ogromnog broja mrtvih i strahovitih efekata na zdravstvo i ekonomiju. Dakle, ocjena je pozitivna samo u nekoliko mjeseci proljeća i djelimično pozitivna u posljednjim mjesecima, dok je ostatak godine bio period strahovite neodgovornosti i svjesnog prepuštanja države divljanju pandemije uz besmislena i autodestruktivna pravdanja kako se strože mjere izbjegavaju u interesu ekonomije.
Kada je riječ o mjerama koje je trebalo da ublaže negativne efekte na ekonomiju i pomoći njen oporavak, za njih je ocjena uglavnom negativna cijelim tokom godine. Iako određena sredstva jesu izdvojena na različitim nivoima, dio radnih mjesta očuvan i pomoglo se poslovanje nekih privrednih subjekata, sveukupno su mjere donošene prekasno, obimom i obuhvatnom su bile i još jesu nedovoljne, a njihova implementacija je spora i uveliko zakašnjela. Nisu imale ni kontinuitet, kao da se uopšte nije shvatilo kako su teške i dugoročne posljedice pandemije, niti su bile adekvatno usklađene s antipandemijskim mjerama. Zbog svega toga se ne može očekivati brzi oporavak ni nakon pandemije, ukoliko se ne uradi puno više u narednom periodu.
Ipak, razlog za najveću zabrinutost trenutno je nevjerovatna pasivnost domaćih vlasti prema jedinoj mjeri koja bukvalno garantuje suzbijanje pandemije i skoriji oporavak ekonomije, a to je hitno i masovno vakcinisanje stanovništva. Dok su sve ozbiljne države svijeta direktno ugovorile i još se bore za sveobuhvatno vakcinisanjem, kod nas su vlasti tek ušle u proces osiguranja vakcina za mizernih 20% stanovništva, bez ikakvog konkretnog pokušaja za više od toga. Imali smo neke najave veće nabavke u RS, ali nema nikakvih naznaka da će se to i stvarno dogoditi, dok u Federaciji BiH nije bilo ni najava. Nikakve ekonomske mjere nam neće pomoći ako budemo crna rupa Evrope u kojoj i dalje divlja pandemija i nema normalnog života tokom cijele naredne godine, pa i duže, dok sav normalan svijet sprovodi masovnu vakcinaciju i vraća se normalnom životu.
Sveukupno, 2020. je bila jako teška godina, čije će se posljedice još dugo osjećati i iza koje slijedi također teška 2021. godina. Koliko će i u kojoj mjeri ona biti teška, a kad ćemo početi osjećati oporavak ekonomije i društva, zavisiće najvećim dijelom od domaćih vlasti i njihove (ne)sposobnosti da osiguraju hitnu u masovnu vakcinaciju i hitne i efikasne ekonomske mjere u ovoj godini.
Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske
Savez sindikat Republike Srpke je od 2020. godine imao velika očekivanja, jer smo prethodnu 2019. završili s pozitivnim pomacima u poboljšanju prava radnika u RS, pošto su povećane plate budžetskim korisnicima, povećana je najniža plata te smo bili dogovorili plan povećanja plata i u narednom periodu, a sve u cilju smanjenja odlaska naših ljudi u inostranstvo. Međutim, od marta pandemija virusa korona je poharala cijeli svijet, što je sigurno poremetilo i naše aktivnosti i sva očekivanja za 2020. godinu.
Ono što možemo zaključiti je da je Sindikat u takvim vanrednim uslovima pravovremeno reagovao prema nadležnim institucijama u RS, predlažući odgovarajuće mjere koje bi doprinijele da se sačuva zdravlje radnika, što nam je sigurno glavni prioritet.
Pored toga, učinili smo sve da sačuvamo dostignuti nivo prava radnika, da ne dolazi do većeg broja otkaza, da se plate radnicima ne smanjuju te da se redovno isplaćuju, a što je Vlada RS podržala.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
