BANJALUKA - Izvoznicima iz RS će od 1. januara iduće godine biti dovoljna dva granična prelaza za plasman proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u Hrvatsku, ocijenjeno je na današnjem sastanku predsjednika RS Milorada Dodika sa delegacijama privrednih komora RS i Hrvatske.
Dodik je kazao da domaći izvozni kapaciteti proizvoda animalnog porijekla ne zahtijevaju otvaranje više od dva granična prelaza, napominjući da se za svu ostalu robu i nakon 1. januara nastavlja plasman preko svih prelaza.
"Analize su pokazale da će se inspekcijske službe na dva granična prelaza, sa stanovišta sadašnje razmjene proizvoda animalnog proizvoda, dnevno angažovati najviše tri sata dnevno. Stoga nije ekonomski isplativo da se angažuje još jedan prelaz na kojem će služba dnevno raditi svega sat vremena dnevno, a nekad ne bi ni imala posla. U slučaju da se poveća trgovinska razmjena neće biti problem da se izvrši pritisak i otvori novi prelaz", istakao je Dodik.
Hrvatska BiH nudi inspekcijske preglede robe biljnog i životinjskog porijekla na dva granična prelaza, dok bh. zvaničnici mjesecima traže da to bude omogućeno na najmanje pet prelaza
Hrvatska BiH nudi inspekcijske preglede robe biljnog i životinjskog porijekla na graničnim prelazima u Gradišci i kod Metkovića, dok bh. zvaničnici mjesecima traže da to bude omogućeno na najmanje pet prelaza.
Dodik smatra, pak, da BiH ne može sebi priuštiti da na svakom graničnom prelazu uposli inspektore i ispitna tijela po identičnim uslovima koji bi bili sa strane Hrvatske, kao buduće granice EU, zbog čega poziva da se u vezi s tim pitanjem "više ne gubi vrijeme".
Ukazujući da se 80 odsto bh. proizvoda animalnog porijekla namijenjenih Hrvatskoj proizvodi u RS, Dodik je rekao da bi probleme mogli imati izvoznici iz Bijeljine, čiji bi kamioni morali ići na prelaz preko Gradiške, ali vjeruje da se to može premostiti njihovim plasmanom preko Srbije.
Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske privredne komore, kazao je da će dvije strane u narednih nekoliko dana formirati zajedničku radnu grupu koja će razmotriti rješavanje svih otvorenih ekonomskih pitanja zbog predstojećeg ulaska Hrvatske u EU.
"Na sastanku smo imali zajedničke stavove da ne želimo da se od 1. srpnja iduće godine dogodi išta bitno što bi poremetilo našu izvanrednu ekonomsku suradnju", kazao je on.
Komentarišući zahtjev Zagreba prema Briselu za zadržavanje bescarinske trgovine sa zemljama CEFTA, uključujući BiH, Vidošević je rekao da je taj trgovinski aranžman doveo do rasta robne razmjene u regionu i smanjenja deficita drugih zemalja s Hrvatskom.
"Želimo da izbjegnemo politikantstvo i da ne stvaramo probleme tamo gdje ih nema, odnosno da ne raspravljamo da li postoje jedan ili dva inspekcijska granična prelaza, već da jedan uredimo kako treba i završimo izgradnju autoputa od Gradiške prema Banjaluci", kazao je Vidošević.
Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS, iskazao je zadovoljstvo postojanjem dobre volje Hrvatske da se riješe problemi koji bi nastali za privrednike iz RS zbog ulaska te države u EU, uključujući obezbjeđivanje neophodnih izvoznih sertifikata.
Đurić je ocijenio da su veoma male šanse Zagreba da im Brisel dozvoli nastavak bescarinskog izvoza u zemlje CEFTA, zbog čega je izrazio očekivanje da će se hrvatski privrednici, poput ranije slovenačkih, odlučiti za otvaranje svojih proizvodnih pogona u RS.
Oko 80 odsto bh. proizvoda animalnog porijekla namijenjenih Hrvatskoj proizvodi se u RS
Nemanja Vasić, vlasnik Mesne industrije "Trivas" iz Prnjavora, koji je prisustvovao sastanku, slaže se da su za RS, pa čak i BiH, dovoljna dva inspekcijska prelaza prema Hrvatskoj zbog naših skromnih izvoznih kapaciteta.
Upitan otkud ta promjena kada je na prošlomjesečnom sastanku privrednika iz RS sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem i predstvnicima Spoljnotrgovinske komore BiH istaknuta potreba za pet graničnih prelaza, Vasić je rekao da tada nisu postojale prave analize.
On je kao najveći uspjeh današnjih razgovora sa delegacijom Privredne komore Hrvatske istakao dogovor da hrvatske akreditovane kuće na komercijalnim osnovama sertifikuju proizvode iz RS namijenjene tržištu EU, dok se domaće laboratorije ne osposobe za te poslove.