BANJALUKA - Problemi profesionalnih vozača iz BiH sa pravilom 90/180, administrativnim procedurama i visokim troškovima sve više ugrožavaju poslovanje domaćih transportnih kompanija.
Odliv iz BiH
Naime, iz Konzorcijuma "Logistika BiH" upozoravaju da je u posljednje četiri godine oko 11.700 radnih mjesta povezanih sa ovim sektorom otvoreno ili popunjeno van zemlje, prvenstveno u Sloveniji i Hrvatskoj.
Kako navode, ovaj podatak zahtijeva institucionalnu provjeru, ali ukazuje na problem odlaska profesionalnih vozača i preseljenja transportnih kapaciteta iz BiH.
Iz Konzorcijuma od Ministarstva komunikacija i transporta BiH traže da javnosti predstavi rezultate rada na rješavanju problema profesionalnih vozača, navodeći da ne traže izvještaje o sastancima, već konkretne rezultate.
Ekonomske posljedice
"Ne govorimo o političkim opredjeljenjima. Govorimo o ekonomskim posljedicama, radnim mjestima, konkurentnosti transportnih kompanija i opstanku međunarodnih lanaca snabdijevanja", navode iz Konzorcijuma.
Kako ističu, jedan od ključnih problema je pravilo 90/180, odnosno ograničenje boravka državljana trećih zemalja u šengenskom prostoru.
Iz Konzorcijuma navode da raspolažu dopisom njemačkog Bundestaga i odgovorima evropskih institucija na upite transportnih kompanija iz BiH, koji, prema njihovim riječima, potvrđuju da je problem poznat i da se traže moguća rješenja.
Zbog toga pitaju da li je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH od 2022. do 2026. godine formalno pokrenulo postupak kroz mehanizme Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, da li je Evropskoj komisiji upućen zahtjev za posebno regulisanje položaja profesionalnih vozača i da li je zatraženo pravno tumačenje mogućnosti posebnog režima.
Takođe pitaju da li su Ministarstvo inostranih poslova BiH i diplomatska predstavništva upućivali formalne zahtjeve ili proteste zbog problema sa ulaskom i boravkom profesionalnih vozača.
"Ako jesu, gdje su dokumenti, brojevi protokola, datumi i odgovori? Ako nisu, zašto nisu?", pitaju iz Konzorcijuma.
Hrvatska D viza
Iz Konzorcijuma zahvaljuju Hrvatskoj i hrvatskoj privredi na inicijativama za rješavanje problema profesionalnih vozača.
Prema njihovim procjenama, hrvatsko rješenje sa dugotrajnim vizama tipa D moglo bi obuhvatiti između sedam i 10 odsto potreba transportnog sektora BiH, ali, kako upozoravaju, ne predstavlja automatsko izuzeće od šengenskih ograničenja u drugim državama članicama EU.
Istovremeno upozoravaju na rizik od preseljenja transportnih kompanija i radne snage u susjedne zemlje.
"Svaki transportni kapacitet koji se trajno preseli iz BiH predstavlja potencijalni gubitak domaće ekonomske aktivnosti, zaposlenosti i poreske osnovice", navode iz Konzorcijuma.
Od Ministarstva traže podatke o tome koliko je kompanija otvorilo poslovne jedinice u Hrvatskoj i Sloveniji, koliko je vozača promijenilo državu zaposlenja i da li je urađena analiza ekonomskih posljedica takvog trenda.
CEMT dozvole i profesionalne iskaznice
Konzorcijum ukazuje i na naknade za CEMT dozvole, navodeći da je ranije bilo najavljeno smanjenje sa 500 na 50 KM, dok se sada govori o iznosu od 100 KM.
Traže objašnjenje zbog čega ranije najavljeno smanjenje nije realizovano, kakva je struktura troškova izdavanja e-CEMT dozvole i kada će novi iznos biti formalno utvrđen.
Od nadležnih traže i decentralizaciju sistema preuzimanja profesionalnih iskaznica, kako bi vozači dokumente mogli preuzimati u svojim lokalnim sredinama.
Kako navode, o ovom modelu razgovarali su sa predstavnicima Ministarstva i dobili načelnu podršku, ali sistem nije realizovan. Posebno ukazuju na dodatne troškove koje, prema njihovim tvrdnjama, imaju pojedini profesionalni vozači.
18 inicijativa
Konzorcijum navodi da je u prethodnom periodu predstavio 18 zahtjeva i prijedloga za unapređenje međunarodnog drumskog transporta, zbog čega od Ministarstva traži dokumentovan pregled njihove realizacije.
"Ne tražimo izvještaje o održanim sastancima. Tražimo rezultate koji se mogu provjeriti", poručuju.
Ističu da pravilo 90/180, administrativne prepreke, dodatne naknade i komplikovane procedure povećavaju troškove transporta i smanjuju konkurentnost domaćih kompanija.