TESLIĆ - Zatvorenim investicionim fondovima (ZIF) u RS slijedi period transformacije s tim da još traju polemike na koji način je sprovesti kako bi se mogući negativni efekti sveli na što manju mjeru.
Učesnici konferencije o perspektivama i razvoju investicionih fondova, koja je u organizaciji Udruženja ekonomista RS - SWOT, Privredne komore i Udruženja društava za upravljanje investicionim fondovima RS, juče održana u "Banji Vrućici" u Tesliću, iznijeli su više modela organizacione reforme ZIF-ova.
Dok se u Komisiji za hartije od vrijednosti RS zalažu za obavezno pretvaranje ZIF-ova u otvorene fondove, u društvima za upravljanje investicionim fondovima ukazuju na negativne efekte eventualnog takvog zakonskog rješenja zbog čega predlažu drugačije modele.
Miodrag Jandrić, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS, kaže da su Ministarstvu finansija RS još u julu poslali Nacrt izmjena zakona o investicionim fondovima koji predviđa obavezno otvaranje ZIF-ova u dvogodišnjem prelaznom periodu. Kao osnovnu prednost tog modela ističe to što bi se akcionarima ZIF-ova pružila prilika da prodaju svoju imovinu po fer tržišnim cijenama, te potrebu da se podigne kvalitet rada društava za upravljanje fondovima.
"Fondovi u RS kao svagdje u svijetu treba da upravljaju portfeljom, a ne da učestvuju u restrukturiranju preduzeća", mišljenja je Jandrić.
Ljubomir Klincov, direktor banjalučkog Društva za upravljenje investicionim fondovima "Kristal invest", kaže da su u toj industriji svjesni neophodnosti promjena, ali smatra da taj proces treba odložiti dok se ne uspostavi adekvatna likvidnost na tržištu kapitala RS. Smatra, takođe, da transformacija ZIF-ova ne bi trebalo da bude diktirana u samo jedan organizacioni oblik koji bi doveo u rizik nagli odliv njihove imovine.
Svojevrsni "mješoviti model" na konferenciji je iznijela Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS, navodeći da bi trebalo razmisliti o tome da se od likvidne imovine ZIF-ova formira otvoreni fond koji bi, pak, nekvalitetnu imovinu fonda evidentirao u svojoj vanbilansnoj evidenciji.
Ona kao najlošiji model navodi pretvaranje fondova u holding kompanije koje bi izašle iz nadležnosti regulatora i time akcionare ostavile bez adekvatne zaštite, što se u Sloveniji pokazalo pogubnim rješenjem.
Nedim Šaćiragić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje fondovima u FBiH, smatra, pak, da ne bi trebalo apriori odbaciti ideju holding kompanija, navodeći da bi to na našem tržištu zapravo mogli bili fondovi rizičkog kapitala nad kojima bi regulator zadržao dio nadzornih ovlaštenja.
Darko Lakić, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS, ocjenjuje da bi otvaranje ZIF-ova bilo korisno s tim da im za to treba ostaviti adekvatan prelazni period uz mogućnost destimulisanja brzog izlaska sadašnjih akcionara, a budućih udjelničara fondova.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista - SWOT, takođe, smatra da je otvaranje fondova korisno za akcionare, ali da treba voditi računa da to ne dovede do erozije imovine usljed nagle rasprodaje imovine.