Privreda

Šarović: Cilj pozitivna izvozna lista EU za izvoz pilećeg mesa

Šarović: Cilj pozitivna izvozna lista EU za izvoz pilećeg mesa
Foto: Nedžad Uglješa | Šarović: Cilj pozitivna izvozna lista EU za izvoz pilećeg mesa

SARAJEVO - Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa izjavio je u Sarajevu da je cilj Ministarstva i Kancelarije za veterinarstvo BiH da se putem inspekcije Direktorata za hranu i zdravlje Evropske komisije obezbijedi BiH da dospije na pozitivnu izvoznu listu EU, odnosno da bude na listi zemalja izvoznica pilećeg mesa i i prerađevina od mesa peradi.

"Mi se već tri godine pripremamo za ovu inspekciju kojom će biti obuhvaćena četiri  izvozna objekta za izvoz pilećeg mesa i prerađevina od mesa peradi. Prije pet godina imali smo bezuspješan pokušaj, ali sada smatramo da smo se dobro pripremili“, rekao je Šarović novinarima nakon sjednice Savjeta ministara.

On očekuje da će nakon što je dobila dozvolu za izvoz mlijeka, BiH postići uspjeh i na planu dobijanja dozvole za izvoz piletine u EU.

Prema njegovim riječima, za desetak dana biće više detalja o ovoj inspekciji, kao i o preporukama Direktorata Evropske komisije za hranu i zdravlje, čiji su članovi danas u posjeti Kancelariji za veterinarstvo, a već sutra idu na teren, gdje će obići izvozne objekte, ali i nadležne entitetske institucije i inspekcije.

Odgovarajući na pitanje novinara, Šarović je rekao da ne stoje određene primjedbe pojedinih proizvođača i izvoznika piletine i govedine iz BiH da se neki od njih nalaze u neravnopravnom položaju, jer je zajednički cilj za sve da ispune zahtjeve Evropske komisije, a da institucije BiH obezbijede optimalne uslove za sticanje izvoznih licenci za plasman proizvoda na tržište EU.

Govoreći o Informaciji o podnesenom zahtjevu "Hrvatske elektroprivrede" za mirno rješenje spora protiv BiH u vezi sa njenom investicijom  u izgradnji "Rudnika i termoelektrane Gacko",  u skladu sa sporazumom vlada tadašnjih jugoslovenskih republika BiH i Hrvatske o recipročnom unapređenju i zaštiti ulaganja i Ugovorom o energetskoj povelji, on je rekao da će za taj problem biti formiran pregovarački tim.

To je, ističe on, danas rečeno na sjednici Vijeća ministara, a taj tim bi trebalo da predvodi Pravobranilaštvo BiH, kako bi se iskoristio zakonski rok od šest mjeseci  s ciljem postizanja mirnog rješenja.

Prema njegovim riječima, "Hrvatska elektroprivreda", s tim u vezi, od "Elektroprivrede Republike Srpske"  traži isplatu 100 miliona eura, na ime obeštećenja njihovog učešća  u izgradnji TE Gacko.

Šarović očekuje da pregovori sa Hrvatskom uspiju jer, u suprotnom, slijedi međunarodna arbitraža.

"Pretpostavljam da će prijedlog u ime BiH, najvjerovatnije, biti da mi Hrvatskoj u tom slučaju nismo ništa dužni, i da bi o tome trebalo da postignemo dogovor“, zaključio je Šarović.   

Na ovu temu već su vođeni pregovori između HEP-a i Vlade RS s obzirom na to da se TE nalazi na teritoriji RS, međutim do dogovora nije došlo jer od početka RS ne priznaje ta potraživanja HEP-a. U cijelu priču BiH je uvučena jer je, kako kažu u Vijeću ministara, "BiH državni subjekt međunarodnog prava, pasivno legitimisana u ovom postupku".

Inače, HEP novac potražuje jer je osamdesetih godina prošlog vijeka u izgradnju Rudnika i TE Gacko uložio, kako oni tvrde, tadašnjih 400 miliona maraka, a na osnovu čega im navodno pripada 1/3 tog energetskog giganta.

U ovom slučaju Hrvatska smatra da je došlo do povrede stečenih prava u vezi s prijeratnim ulaganjima iz 1983. godine. Isti spor protiv BiH već su pokrenuli Slovenci i to zbog ulaganja u TE Ugljevik, s tim što oni od BiH potražuju više od 1,3 milijarde KM, mada, kako stvari sada stoje, gotovo je nemoguće da BiH izgubi na međunarodnoj arbitraži.

Mlađan Mandić, pravobranilac BiH, prije neki dan izjavio je da se radi o dva ista spora te da oni nemaju međunarodni karakter s obzirom na to da su u to vrijeme to bile republike jedne države.

HEP je zahtjev za mirno rješavanje spora posalo još u maju ove godine istovremeno obavještavajući bh. zvaničnike o namjeri pokretanja arbitražnog spora, međutim već tada se vidjelo da BiH i RS ne želi ni u kom slučaju da priznaju njihova potraživanja. U jednom trenutku bilo je riječi i o tome da Hrvatska duguje BiH, tačnije RS s obzirom na to da Hidroelektrana Dubrovnik već decenijama bez ikakve naknade koristi vodu iz akumulacije koja se nalazi u RS. Na ove prozivke iz RS i BiH, HEP je ranije odgovorao da ulaganja u TE Gacko i hidroenergetski sistem na Trebišnjici nemaju poslovnih poveznica.

Najčitanije