SARAJEVO - Snažan rast bh. izvoza na početku ove godine jednim dijelom potaknut je i pogodnostima koje donosi slabljenje eura.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je u prva četiri mjeseca za 465 miliona KM ili 27,9 posto veći nego u istom periodu prošle godine. Rast plasmana naše robe na strana tržišta evidentiran je kod koksa (167,5 posto), baznih metala (111,6 posto), te u industriji namještaja (30,4 posto), hemikalijama i hemijskim proizvodima (25,9 posto), prehrambenoj industriji (29 posto) i drugim oblastima.
Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da padom eura naši izvozni proizvodi postaju jeftiniji i konkurentniji na dolarskim tržištima. Međutim, analiza strukture trgovinske razmjene BiH ne pokazuje značajniju iskorištenost ovog valutnog trenda.
"Izvoz u zemlje van Evropske unije i zone CEFTA iznosi manje od 10 posto ukupnog bh. izvoza, a kad se izuzmu zemlje koje nisu vezane za euro, onda je taj procenat još manji. Naš je izvoz prošle godine u zemlje van zone CEFTA i EU iznosio 162 miliona, a ove godine 263 miliona KM", kaže Gavran.
Dodaje da je povećanje izvoza zabilježeno u maloj grupi država, koja nosi naziv "ostale zemlje". Kao primjer značajnijeg iskoraka navodi Maroko, gdje je zabilježen izvoz od 26 miliona KM, a koji je ostvario "ArcelorMittal Zenica".
Gavran kaže da je potencijal ovih tržišta veliki, ali da se na njegovom iskorištavanju dosad malo radilo. Dobrim smatra inicijativu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama Sjeverne Afrike, te sporazum o trgovinskoj saradnji s Katarom, o čijoj su primjeni upravo ovih dana raspravljali eksperti dvije zemlje.
Iz Centralne banke BiH poručuju da je visok rast izvoza, između ostalog, rezultat pada u istom periodu prošle godine.
"Samo mali dio našeg izvoza je denominiran u dolarima. U prvom kvartalu ove godine 90,1 odsto našeg izvoza plasirano je na tržišta EU i zemalja regiona u kojima se dominantno trguje korištenjem eura. Pad vrijednosti eura i odnos eura i domaće valute pogoduje izvoznicima i stimuliše izvoz, a destimuliše uvoz", kažu u Centralnoj banci.
Osim toga, kao važan faktor u rastu vrijednosti našeg izvoza navode i povećanje vrijednosti baznih metala na svjetskim tržištima, što je išlo na ruku našim najvećim izvoznicima "Aluminiju" Mostar, "ArcelorMittalu Zenica", "Birču" Zvornik i drugim velikim kompanijama.
Oblasti s najvećim rastom izvoza
167,5 % - koks
111,6 % - bazni metali
30,4 % - industrija namještaja
29 % - prehrambena industrija
25,9 % - hemikalije i hemijski proizvodi
Stihijski rast
U Odjeljenju za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH konstatuju da je rast izvoza stihijski i samo odraz djelimičnog oporavka svjetskog tržišta baznih metala.
"Smanjenje deficita uzrokovano je primarno padom uvoza usljed slabljenja kupovne moći stanovništva. Čvrsta i jasna izvozna strategija u uslovima krize i 'nervoznog' tržišta primarnih sirovina pokazala se kao nužnost u vođenju spoljnotrgovinske politike", naglašavaju u UIO BiH.