Ambiciozna hrvatska turistička reforma, osmišljena kako bi se industrija preusmjerila s masovnih dolazaka na održiviji, kvalitetniji model, počinje izazivati nelagodu među privatnim domaćinima.
S obzirom na to da privatni smještaj trenutno čini polovinu svih kapaciteta u zemlji, promjene će ovdje imati najveći utjecaj, izvještava Večernji list.
Funkcioneri tvrde da dominacija privatnog najma doprinosi gužvi u sezoni i relativno niskoj dnevnoj potrošnji turista.
Zemlje s većim udjelom hotelskih kreveta obično prijavljuju dvostruko veću potrošnju posjetilaca. Reforme imaju za cilj riješiti ovu neravnotežu - ali ne bez posljedica.
Posljednjih mjeseci broj registrovanih privatnih smještajnih objekata nastavio je rasti na nacionalnom nivou, dosegnuvši nešto manje od 125 000 širom Hrvatske.
Ipak, u nekoliko ključnih obalnih regija trend se preokrenuo. Prema podacima za juli, Istra je imala 120 objekata manje na popisu nego prošle godine, Kvarner je izgubio 86, dok je Šibensko-kninska županija zabilježila najveći pad, sa 131 manje.
Lorena John, predsjednica Istarske udruge porodičnog smještaja, objašnjava da domaćini odlaze iz različitih razloga.
„Neki s malim kapacitetima smatraju da rastući troškovi i porezi znače da to više nije isplativo. Za njih je prelazak na dugoročni najam lakši i stabilniji. Drugi prestaju zbog osobnih razloga. No, nažalost, postoje i oni koji se odjavljuju samo na papiru i nastavljaju iznajmljivati ilegalno, oslanjajući se na vjerne goste i izbjegavajući porezne obaveze“, rekla je.
Dodatne mjere na horizontu povećavaju neizvjesnost. Od 2029. godine, oni koji iznajmljuju stanove u stambenim zgradama trebaće saglasnost dvije trećine susjeda. Istovremeno, očekuje se da će viši porezi učiniti privatni najam manje atraktivnim.
Za neke, matematika jednostavno više ne funkcioniše. Domaćin sa sjedištem u Zagrebu kaže da njegova dva stana donose ograničenu dobit u poređenju s uloženim trudom.
„S popunjenošću manjom od 60 posto i prosječnim cijenama od 50 eura po noćenju, nakon troškova zaradimo oko 500-600 eura mjesečno po apartmanu. To je otprilike isto kao i dugoročni najam, ali s puno manje muke i troškova“, objašnjava, dodajući da čišćenje, popravke i često održavanje smanjuju marže.
Mnogi čekaju završnu fazu poreske reforme ove jeseni prije donošenja odluke. Za golemi hrvatski privatni sektor najma, promjena se čini neizbježnom - a nadolazeće godine mogle bi donijeti vrlo drugačiji krajolik smještaja i za posjetioce i za domaćine.