Privreda

Srđan Pešević: I BiH na svjetskoj naftnoj mapi

Srđan Pešević: I BiH na svjetskoj naftnoj mapi
Foto: N.N. | Srđan Pešević: I BiH na svjetskoj naftnoj mapi
PR

Srđan Pešević, direktor "G Petrola", koji upravlja "Gazprom" i "NIS Petrol" benzinskim stanicama u BiH, nedavno je izabran za novog predsjednika Naftnog komiteta u BiH.

Šta je uloga Naftnog komiteta u BiH i koje to interese naftnih kompanija pokušavate artikulisati kroz ovo udruženje?

PEŠEVIĆ: Ciljevi udruženja su jasno definisani u našim osnivačkim aktima. Između ostalog, izdvojio bih edukacijske djelatnosti koje su zamišljene kao prenos znanja u naftnom sektoru. Dobar primjer i praksa toga je prošlogodišnja konferencija u Sarajevu, kojoj je prisustvovao i predsjednik Svjetskog naftnog komiteta Jozsef Toth, sa tri panel diskusije koje su pokrile kretanja u naftnom sektoru globalno, zatim regionalno i lokalno. Takođe, NK u BiH djeluje i u smjeru pružanja podrške usklađivanju lokalnog zakonodavstva s EU i zaštiti tržišnih uslova poslovanja i povoljnog poslovnog okruženja. Prije nekoliko dana kao udruženje i članica Svjetskog naftnog komiteta dobili smo poziv za učešće na Svjetskom savjetu o nafti, koji se održava od 1. do 3. oktobra ove godine u Kazahstanu. To je dobar pokazatelj da se putem našeg udruženja i Bosna i Hercegovina stavlja na svjetsku naftnu mapu. Važno je istaći da je NK jedna od 65 članica Svjetskog naftnog komiteta, koje predstavljaju više od 95% svjetske proizvodnje i potrošnje nafte i gasa. Svjetski naftni komitet, sa sjedištem u Londonu, od 1933. godine predstavlja forum na kojem se rješavaju ključni izazovi ove industrije i naš komitet je za samo godinu dana rada od svog osnivanja uspio postati dio toga.

Razlog i ideja za osnivanje jednog ovakvog udruženja u Bosni i Hercegovini leži u činjenici da već postojeća udruženja u našoj zemlji kroz svoje kapacitete, ali i zbog isključive entitetske orijentacije, ne mogu odgovoriti na najbolji mogući način na zahtjev tržišta za konsolidacijom. Takođe, članice NK u BiH posjeduju kapacitet prenosa znanja i najboljih svjetskih praksi kakve su u ovom trenutku, prema našem mišljenju, veoma potrebne u BiH.

Kako ocjenjujete naftno tržište u BiH kada je u pitanju legislativa?

PEŠEVIĆ: Mislim da postoji dosta prostora za unapređenje i NK u BiH je spreman da bude pouzdan partner u tom procesu svima koji žele da unaprijede domaću legislativu. Sada postoje određene neusaglašenosti propisa na entitetskom i državnom nivou koje direktno utiču na profitabilnost poslovanja, preko različitosti uslova poslovanja u entitetima i Brčko distriktu (u kom se npr. i dalje prometuje ložulje na benzinskim stanicama), do toga da nadležne institucije ignorišu anomalije, kao što je prodajna cijena dizela na nivou nabavne u regionu Bijeljina već dvije sedmice. Moram zaključiti da je tržište u BiH razvojno i da ima mnogo prostora za uređenje i unapređenje. Kao primjer bih naveo Odluku o kvalitetu tečnih naftnih derivata, koja je osnova našeg poslovanja u BiH, i za čije se usvajanje čvrsto zauzimamo jer će omogućiti prometovanje goriva višeg kvaliteta.

Posljednje zakonsko rješenje, novi Zakon o akcizama, primjenjuje se od februara ove godine i još je mnogo polemika u javnosti o tome. Nedavni protesti građana na ulicama većih gradova u BiH i apeli za snižavanje cijena otvorili su brojne rasprave i u parlamentima o cijeni goriva i eventualnog ograničavanja marži na naftne derivate. Na koji način se vodi cjenovna politika?

PEŠEVIĆ: Cijena derivata na tržištu BiH se formira slobodno, najčešće u zavisnosti od ponašanja konkurencije i kretanja cijene barela na tržištu sirove nafte, a odluku o visini trošarina na te derivate donose relevantna zakonodavna tijela. Ne mogu da ocijenim da li je cijena derivata na pumpama u BiH visoka ili niska, ali ono što mogu jeste da uporedim cjenovnu i akciznu politiku sa zemljama regiona. Prema onome što možemo da vidimo iz analiza, akcizna i cjenovna politika su na nivou regiona. Pitanje o ostalim makroekonomskim pokazateljima nije pitanje za NK u BiH.

U vezi sa kampanjom koja traje o cijeni goriva, sa pozicije distributera mogu da kažem da većina nas koja radi u skladu sa zakonom posluje sa najnižim prosječnim maržama u istoriji svog poslovanja i da su priče o maržama i ekstraprofitu distributera koje su plasirane u prethodnom periodu u najmanju ruku netačne. Dovoljno je pogledati javno dostupne finansijske izvještaje najvećih distributera nafte u državi za prethodnu godinu i vidjeti da privredna društva koja imaju skoro milijardu konvertibilnih maraka prometa ostvaruju jako niske profitne marže (u konkretnom slučaju je to odnos 854 miliona KM prometa i 3,3 miliona dobiti). S druge strane, takođe imamo javno dostupne prihode UIO koji samo od nafte godišnje ostvare preko milijardu konvertibilnih maraka priliva u budžet.

Kako onda komentarišete činjenicu da je u pojedinim regionima, npr. Semberiji, ovih dana cijena goriva bila ispod dvije konvertibilne marke?

PEŠEVIĆ: Jasno je da sa maržom od pola ili jednog feninga, koja se ostvari s tom cijenom, nije moguće pokriti troškove poslovanja. Zato to pitanje treba uputiti onima koji posluju po tim cijenama, kao i nadležnim inspekcijskim organima.

U pripremi je novo zakonsko rješenje koje se odnosi na prevoz opasnih materija i koje, u konačnici, može dovesti do novih poskupljenja goriva ukoliko se uvede ekološka taksa na prevoz drumskim saobraćajem?

PEŠEVIĆ: Da, trenutno smo u situaciji da je u FBiH od strane Ministarstva unutrašnjih poslova formirana radna grupa koja radi na donošenju tog zakonskog akta. U radnoj grupi je u ovom slučaju i predstavnik Naftnog komiteta, koji će na sastancima jasno iznijeti naš stav. S obzirom na to da se aktivno radi na tome, ne bih ulazio u same detalje, ali moram da apelujem na sve relevantne čimbenike da ne iskoriste i ovaj zakonski akt za usvajanje novih parafiskalnih nameta koji neće imati za cilj unapređenje uređenja tržišta i zakonitost poslovanja, već pokrivanje troškova plata u javnim preduzećima i otplatu ranije podignutih kredita.

Često se postavlja pitanje kvaliteta goriva koji se nudi potrošačima u BiH? Kako se u zemljama okruženja rješava to pitanje i šta uređenje tržišta znači za potrošača, ali i za državu?

PEŠEVIĆ: Zemlje iz okruženja su primjer dobre prakse kojoj BiH treba da teži. Iako trenutno nema vlastite zalihe sirove nafte, kao što je to slučaj u Hrvatskoj i Srbiji, BiH može da se ugleda na većinu zakonskih akata koji se tiču tržišta naftnih derivata.

Prije svega tu je primjer markiranja naftnih derivata koje je u svojim nastupima promovisalo i Ministarstvo trgovine Republike Srpske, a koje bi kroz svoju primjenu svelo crno tržište derivata na minimum. Kroz visokotehnološki proces markiranja u derivate se unose markeri koji onda omogućavaju da se na izuzetno lak način utvrdi da li je nafta koja se kontroliše na tržište plasirana regularnim putem. Kada je susjedna Srbija uvela ovaj sistem, tržište dizela je raslo velikom brzinom. Naravno da to nisu novi korisnici i nove litre, nego samo usmjeravanje tržišta u legalne tokove. Ovo donosi benefite za državu, krajnjeg korisnika i tržište. Naravno, s obzirom na to da je markiranje derivata komplikovan i visokotehnološki proces koji se mora uskladiti sa carinskim propisima, smatramo krucijalnim da se ovaj propis donese na nivou BiH.

Što se tiče samog kvaliteta derivata koji se prometuju u BiH, smatram da je zastarjela Odluka o kvalitetu, pored sistema kontrole koji je potrebno unaprijediti, jedan od veoma bitnih uzroka plasiranja nekvalitetnih i ekološki manje prihvatljivih derivata na tržište BiH.

S druge strane, većina rafinerija regiona u kojima se prerađuje nafta i iz kojih se uvoze derivati ulaže značajna sredstva u modernizaciju i poboljšanje kvaliteta proizvodnje. Sličan je slučaj i sa Rafinerijom u Brodu. U tom smislu regulisanjem svih aspekata tržišta došli bismo sigurno u situaciju da i građani BiH koriste derivate neupitnog kvaliteta.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije