Privreda

Šta EU radi da uštedi gas

Šta EU radi da uštedi gas
Foto: Tanjug/AP arhiva | Šta EU radi da uštedi gas
Nezavisne novine

BRISEL - Kraće tuširanje, slabije osvjetljenje, znojenje u kancelariji, to su neki od načina kako Evropska unija narednih mjeseci planira da štedi gas.

A štedi jer želi da bude spremna za najgore - mogući potpuni prekid snabdijevanja ruskim gasom.

Međutim, kratki pregled koji je napravila agencija DPA pokazuje da neke članice EU do sada nisu predstavile svoje mjere kojima namjeravaju da ostvare vanredni plan štednje iz Brisela.

Vanredni plan stupio je na snagu u utorak i predviđa da 27 zemalja potrošnju gasa od početka avgusta pa do kraja maja 2023. dobrovoljno smanji za 15 odsto u odnosu na prosječnu potrošnju u posljednjih pet godina. Ako to ne bude dovoljno, može da počne i obavezna štednja.

Njemačka, koja je naročito zavisna od ruskog gasa, prema navodima ministarstva privrede može da uštedi i više od 15 odsto. Zato od kraja jula struju ponovo proizvodi i jedna elektrana na kameni ugalj, koja je bila u rezervi.

Prema vladinim planovima, biće ponovo stavljene u pogon i dodatne, uključujući i elektrane na lignit. Uz to, država pokušava da motiviše građane da štede energiju. U planu je i ušteda u javnim objektima, u kojima više neće biti grijanja u prostorima koji se samo povremeno koriste, poput hodnika ili foajea. Grijanje na gas u stambenim zgradama biće provjereno i po potrebi smanjeno. Preduzeća će dobiti mogućnost da neiskorišćene količine gasa prodaju.

I Austrija se orijentiše na druga goriva, pa će tako ako zatreba ponovo pokrenuti ugašenu termoelektranu Melah. Uz to, veliki pogoni i elektrane će od jeseni kao alternative moći da koriste i naftu, a troškove adaptacije snosiće država. Najesen kreće i kampanja za štednju energije. Međutim, ljudi u Austriji već štede: zbog visokih cijena su, prema podacima ministarstva energetike, u prvih šest mjeseci potrošili oko sedam odsto manje gasa nego u isto vrijeme prošle godine.

U Francuskoj u štednji treba da prednjače javna uprava i privatna privreda. Već se razrađuju planovi za različite sektore, između ostalog za klimatizaciju i osvjetljenje zgrada. Administraciji je, na primjer, naloženo da električne uređaje ne drži na stendbaj modu, da manje rashlađuje i smanji grijanje. Neki supermarketi su najavili da će strože paziti da zatvaraju vrata kada su uključeni klima-uređaji, a vlada to želi da sprovede u svim prodavnicama, ako treba i novčanim kaznama.

Istovremeno, Francuska planira i da pripremi za zimu već isključene nuklearne elektrane i da ubrza proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Holandija nadu uglavnom polaže u štednju stanovništva, a to i uz apele građanima da se kraće tuširaju i da smanje grejanje za barem jedan stepen. Nije, međutim, isključeno da će industriji biti nametnute neke obaveze, što treba da bude objavljeno kad počne jesen.

Holandija je i inače od početka energetske krize mjesečno trošila oko 25 odsto manje gasa nego ranijih godina. I u Belgiji je već i zbog same cijene gasa potrošnja u prvom polugodištu smanjena u odnosu na ranije, a vlada je dodatno pozvala građane na štednju energije. U Italiji u državnim kancelarijama klima-uređaj smije da rashlađuje do 25 stepeni, a grijanje je sa 20 smanjeno na 19 stepeni. Vlada razmišlja i da grijnu sezonu skrati za dvije nedjelje. Za industriju trenutno nisu predviđena nikakva ograničenja u potrošnji gasa.

Slično je i u Grčkoj, gdje klima u administraciji sme da rashlađuje samo do 26 stepeni. Uličnog osvjetljenja će biti samo gdje je najneophodnije. Uz to, u toku je program koji finansira EU, a koji građanima omogućava da stare klima-uređaje ili frižidere zamijene za nove koji štede energiju. I Grčka planira da ponovo pokrene neke elektrane na ugalj, a da neke elektrane na gas preusmjeri na naftu.

U Španiji će ubuduće sve javne ustanove, kao što su robne kuće, bioskopi, radne prostorije, hoteli, željezničke stanice ili aerodromi, svoje prostorije moći da klimatizuju na maksimalno 27 stepeni, i da griju na najviše 19. Osvjetljenje kancelarija koje se ne koriste, izloga ili na spomenicima, biće isključivano poslije 10 uveče.

Finska je potrošnju gasa, prema vladinim podacima, u posljednjih 10 godina već prepolovila, a od ruske agresije je još smanjila. Vlada zato sada ne uvodi nove mjere. Cilj uštede već je dostigla i Danska.

U Estoniji je potrošnja, prema vladinim podacima, takođe već opala za 16 odsto u odnosu na prosečnu u proteklih pet godina. Ipak na operatere grijanja i industriju apeluju da štede gas i da se prebace na druge energente. U dolazećoj grijnoj sezoni, gas će dijelom moći da bude zamijenjen i domaćim, iako klimatski štetnim uljnim škriljcem. Litvanija takođe neće morati dodatno da štedi. Razlog je, uz smanjenu tražnju zbog poskupljenja gasa, i to što glavni grad Vilnjus u grijnoj sezoni planira da gas zamijeni lož-uljem. U Letoniji vlada još razrađuje smjernice kako da se sprovedu mjere štednje EU.

Sa druge strane, nacionalno-konzervativna vlada Poljske navodi da je cilj EU o uštedi od 15 odsto ne obavezuje. Varšava naglašava da je to dobrovoljno. I u Mađarskoj desničarska vlada premijera Viktora Orbana kategorički odbacuje realizaciju ciljeva Brisela. U Češkoj se vlada uglavnom uzda u dobrovoljnu štednju, a građani su zbog cijena gasa zaista već i smanjili potrošnju. Ni u Sloveniji još nema konkretnih planova, kao ni u Bugarskoj, gde prelazna vlada do sada nije uvela nikakve mjere.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije