BANJALUKA - Štednja građana u BiH dostigla je rekordni nivo i iznosi oko 3,8 milijardi KM, što je za 25,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Centralne banke BiH (CB BiH) povodom 31. oktobra, Svjetskog dana štednje.
`Oročeni i štedni depoziti građana BiH u proteklih godinu dana povećani su za oko 500 miliona KM ili za 27,8 odsto`, navodi se u saopštenju i napominje da je trend rasta ukupnih depozita ipak nešto sporiji nego proteklih godina.
Prema podacima CB BiH, strukturu štednje sa 33,5 odsto ili 1,3 milijarde KM čine depoziti u domaćoj, a oko 2,5 milijardi KM ili 66,5 odsto u stranoj valuti.
Oročeni i štedni ulozi, koje čine kratkoročni depoziti do jedne godine, dugoročni depoziti oročeni na period duži od jedne godine i namjenski depoziti stanovništva, krajem septembra ove godine iznosili su oko 2,2 milijarde KM ili 56,9 odsto.
U odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili oko 1,7 milijardi KM, povećani su za oko 500 miliona KM.
`Iako oročeni i štedni depoziti u domaćoj valuti rastu i iznose oko 400 miliona KM i dalje su dominantni oročeni i štedni depoziti u stranoj valuti, koji iznose oko 1,8 milijardi KM`, navodi se u saopštenju CB BiH.
Štednja građana BiH iz godine u godinu bilježi povećanje, iako je ove godine taj trend nešto sporiji, što je logično zbog rasta cijena. Zbog toga najveći broj građana nije u poziciji da ostvari štednju, jer imaju problema s pokrivanjem životnih troškova.
Do takvih podataka došao je i Centar za istraživanje tržišta GfK BH.
Njihovo istraživanje pokazuje da je građanima BiH štednja u bankama i dalje najomiljeniji način investiranja novca.
Periodično istraživanje korištenja usluga banaka koje sprovodi GfK pokazuje da oko 12 odsto građana BiH starijih od 15 godina ima neki štedni račun u bankama, što je porast od dva odsto u odnosu na isti period prošle godine.
U GfK navode da veliki broj ljudi tvrdi da ne štedi, tačnije njih 64 odsto, dok 24 odsto građana ušteđeni novac čuva kod kuće. Zanimljivo je da je oblik štednje u bankama najomiljeniji način za koji se izjasnilo 39 odsto ispitanih građana.
Istraživanje pokazuje da oko 23 odsto građana ne vjeruje kako će gotovo sigurno njihovo domaćinstvo biti u stanju uštedjeti nešto novca, dok 43 odsto ocjenjuje da će ostavljanje novca sa strane predstavljati nemoguću misiju.