ATINA, MADRID - Grčki radnici stupili su u utorak u 24-časovni štrajk protestujući protiv Vladinih mjera štednje, a iz istog razloga protestuju i zaposleni u Španiji, koji su obustavili rad metroa u Madridu.
Na stotine turista zarobljeno je u grčkoj luci Pirej u pokušaju da stignu do svojih krajnjih destinacija. Pojedini od njih sa malom djecom nemaju razumijevanja za štrajkače, koji ih, pak, pozivaju da im se pridruže. Obalski zvaničnici saopštili su da je iz Pireja rano juče krenulo nekoliko trajekta, ali to nije mnogo uticalo na rješavanje problema turista. Osim luka, paralizovan je saobraćaj širom Grčke. Oko 100 domaćih letova je otakazano, dok su avioni na međunarodnim linijama poletjeli bez kašnjenja. Željeznički saobraćaj je potpuno obustavljen, a gradski prevoz u Atini otežan. Bolnice rade samo sa ekipama za hitne intervencije, dok su javne institucije, škole i banke zatvorene, a štrajkačima su se pridružili i sindikati medija. Dnevna štampa juče se nije pojavila na kioscima, a vijesti ne emituju ni elektronski mediji.
Ovo je peti protest najvećih sindikata u Grčkoj GSEE i ADEDY, koji predstavljaju oko 2,5 miliona zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Hiljade zaposlenih organizovalo je protestni marš u Atini oko podneva po lokalnom vremenu, kada je grčki parlament počeo raspravu o donošenju zakona o podizanju starosne granice za odlazak u penziju i ukidanju različitih socijalnih davanja. S obzirom na to da socijalisti imaju većinu u parlamentu, očekuje se da će predložene mjere biti usvojene. Demonstranti su nosili transparente "Povucite reformu o penzijama", "Otpor" i "Nepravda postaje pravda", a u jednom trenutku došlo je i do sukoba sa policijom.
"Ove mjere neće biti od pomoći. One će samo produbiti recesiju i siromaštvo", izjavila je članica sindikata ADEDY Despina Spanou.
Vlada, međutim, ostaje pri stavu da su uštede u budžetu od ključnog značaja.
"Mi duboko vjerujemo da radimo u interesu grčkog naroda", izjavio je portpatrol Vlade Jorgos Petalotis.
Grčka se nalazi u velikoj dužničkoj krizi, a prošlog mjeseca je izbjegla bankrot samo zato što je primila prvu tranšu iz kredita od 110 milijardi evra od EU i Međunarodnog monetarnog fonda. Da bi dobila kredit, Vlada je zauzvrat usvojila oštre mjere štednje, smanjivši penzije i plate, a povećavši poreze.
Španski radnici juče su drugi dan zaredom protestovali zbog smanjenja plata, a obustavili su rad metroa u prijestonici Madridu, čime su prekršili dogovor o obezbjeđivanju minimuma rada. To je prvi put da su zaposleni u madridskom metrou prekršili sporazum o obezbjeđivanju minimuma rada u posljednjih 20 godina. Vlada u Madridu je usvojila program uštede u budžetu od 15 milijardi evra, a jedna od mjera je i smanjivanje plata zaposlenima u javnom sektoru za pet procenata. Iako se ta mjera početno nije odnosila na zaposlene u javnim transportnim preduzećima, regionalna konzervativna vlada u Madridu odlučila je da smanji platu za pet odsto i radnicima u metrou. Zbog toga je Skupština radnika odlučila da u potpunosti obustavi rad metroa da bi blokirala javni prevoz u prestonici. Zbog toga su juče autobusi bili pretrpani jer su zaposleni morali da se odluče za alternativni prevoz do posla.
Španiju bi mogla zadesiti ista sudbina kao i Grčku s obzirom na to da su sindikati za kraj septembra najavili generalni štrajk.
Reprogram duga rješenje za Grčku
Najbolje rješenje za grčke finansijske probleme bilo bi reprogramiranje dugova, smatra ugledni profesor ekonomije Nurijel Rubini, koji je predvidio aktuelnu globalnu ekonomsku krizu.
"Vrijeme je da shvatimo da Grčka nije suočena samo sa krizom likvidnosti, već i insolventnosti. Pomoć od 110 milijardi evra koju je Grčka dogovorila sa Evropskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom samo odgađa neizbježni trenutak u kojem će Grčka morati da prizna da nije u stanju da vraća svoje dugove. A kada do toga dođe, to će izazvati potpunu konfuziju", navodi Rubini.
On ističe da bi zato bilo bolje da Grčka, kao što su to u prošlosti uspješno uradile zemlje poput Pakistana, Ukrajine i Urugvaja, smjesta reprogramira svoj javni dug.
"Taj proces u ovom trenutku ne samo da je moguć već i poželjan kako za dužnika tako i za povjerioce. A ako Evropa želi da izbjegne dalje produbljivanje finansijske krize, to je i nezaobilazno", tvrdi Rubini.