MADRID - Tri četvrtine zaposlenih u španskom javnom sektoru uključile su se u jednodnevni štrajk, organizovan zbog mjera štednje koje je donijela Vlada Španije s ciljem smanjenja visokog budžetskog deficita, saopštili su španski sindikati.
Oko 75 odsto od ukupno 2,3 miliona ljudi zaposlenih u javnom sektoru ostalo je kod kuće, a državne škole, bolnice i službe za vanredne situacije rade s minimalnim kapacitetima.
Radnici su ogorčeni zbog odluke Vlade da smanji zarade u javnom sektoru u prosjeku za pet odsto i zamrzne plate u 2011, tvrdeći da je ona donesena nakon nekoliko mjeseci ubjeđivanja javnosti da je zemlja kroz krizu prošla gotovo nepogođena.
Jučerašnja obustava rada i planirane demonstracije radnika, sazvane nakon što je parlament prošlog mjeseca usvojio rigorizni plan štednje koji je predložila Vlada premijera Hose Luisa Sapatera, mogla bi da bude signal i za generalni štrajk.
"Zarade javnih službenika nisu izrodile krizu i ne bi trebalo da budemo prvi koje će kresanje (budžeta) pogoditi", izjavio je poreski službenik iz Madrida Pablo Gonzales.
Vlada Španije će danas sindikatima i poslovnim liderima predstaviti prijedlog reformi tržišta rada, a zvaničnici kažu da će one biti odobrene 16. juna bez obzira na to da li će vladajući socijalisti postići konsenzus sa drugim partijama. Španski sindikati upozoravaju da će u slučaju da najavljene reforme ugroze radnička prava biti spremni da pozovu na organizovanje generalnog štrajka.
Predviđeno je da usvojenim mjerama štednje, koje iznose 15 milijardi evra, španski budžetski deficit ove godine bude smanjen na 9,3 odsto bruto domaćeg proizvoda, a do 2011. godine na šest odsto BDP-a. Prema pravilima koja važe u evrozoni, budžetski deficit ne smije biti veći od tri odsto.
Španski ekonomisti navode da je reforma tržišta rada, uz restrukturiranje bankarskog sektora i smanjenje deficita, ključno za rješenje privrednih problema u Španiji. Strah od produbljivanja krize u evrozoni nakon dužničke krize koja je zahvatila Grčku dodatno je pojačao pritisak na Španiju.
Njemačka je prekjuče objavila plan o kresanju budžetskih troškova za 86 milijardi evra do 2014, dok je premijer Velike Britanije Dejvid Kameron upozorio da i toj zemlji uskoro predstoje mjere štednje.
Fond spasa evrozone "težak" 440 milijardi evra
Ministri finansija evrozone dogovorili su osnivanje fonda za podršku zemljama zone koje budu zapale u finansijske teškoća, poput Grčke, objavio je predsjedavajući evrozone Žan-Klod Junker.
Sistem podrške predviđa 440 milijardi evra kreditnih garancija za države koje ne bi mogle dobiti svjež novac na finansijskim tržištima. Švedska i Poljska, koje nisu članice evrozone, pridružile su se tom sistemu koji će se dopuniti kreditima Evropske unije i MMF-a, pa će njegov ukupan iznos dostići 750 milijardi evra.
Na sastanku je utvrđeno i da je Estonija ispunila sve potrebne uslove za priključenje evrozoni 1. januara 2011. kao njena 17. članica.