BANJALUKA - Cijena struje za domaćinstva i industrijske potrošače u BiH je među najnižima u Evropi, što umanjuje finansijsku snagu domaćih elektroprivreda i uveliko ih onemogućava da samostalno grade nove elektrane.
Iako su mnogi mediji, pozivajući se na podatke Kancelarije za statistiku EU - Eurostat, prenijeli da je cijena struje u BiH na evropskom dnu, to ipak nije tačno. Prema podacima Regulatorne agencije za energetiku RS, jeftiniju struju od nas plaćaju građani i privreda Srbije i Makedonije, koji, uz Crnu Goru, nisu bili obuhvaćeni izvještajem Eurostata.
"Elektroprivreda BiH" je saopštila da je njihova prosječna cijena električne energije za domaćinstva u drugom polugodištu prošle godine iznosila 13,81 fening po kilovat-času bez poreza, odnosno 16,16 feninga sa porezom, dok su u RS još niže i iznose ispod 13 feninga.
Prosječna cijena struje u 27 zemalja EU u istom periodu iznosila je 35,93 feninga po kilovat-času. Najskuplju električnu energiju plaćaju domaćinstva u Danskoj, 58,2 feninga po kilovat-času, potom Njemačke, 49,5 feninga, Kipra 47,2 feninga, Belgije 41,4 feninga po kilovat-času.
Sa druge strane, najniže cijene struje u EU su u Bugarskoj 17,1 fening po kilovat-času, Estoniji 20,4 i Rumuniji 21,2 feninga.
Stručnjaci u oblasti elektroenergetike ocjenjuju da su u BiH na snazi regulisane "socijalne" cijene struje koje se održavaju zbog niskog standarda stanovništva, dok bi za razvojne potrebe bilo neophodno propisati tržišne cijene električne energije.
Svjetska banka u ovogodišnjem izvještaju navodi da je postojeći i očekivani nivo cijena struje u BiH u narednom trogodišnjem periodu neadekvatan za pokrivanje budućih investicionih potreba elektroprivreda, upozoravajući čak da se time dovodi u rizik finansijska i poslovna održivost sektora.
Tri elektroprivrede za pokrivanja vlastitih potreba i održavanja nivoa izvoza u sektor proizvodnje struje, proizvodnje uglja i distribuciju planiraju do 2015. investirati 6,1 milijardu KM. Predviđeno zaduživanje i nivo tarifa struje pokazuje da bi se narednih godina oslabila finansijska pozicija elektroprivreda.
"Nijedna od tri elektroprivrede neće moći pokriti troškove svog sveukupnog investicionog programa. Takođe će se suočiti s poteškoćama u servisiranju obaveza po ranijem dugu i budućim projektima sa stranim finansiranjem", ističu u Svjetskoj banci. Procjenjuju tako da bi tri elektroprivrede uz očekivane tarife za tri godine mogle zapasti u zbirni gubitak od čak 1,27 milijardi KM.
Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, oštro se protivi eventualnim inicijativama za povećanje cijene struje za domaćinstva, ističući da bi naši građani, upravo zbog ogromnih resursa u toj oblasti i slabe kupovne moći, trebalo da imaju i niske cijene.
"Primjera radi, Saudijska Arabija snabdijeva četvrtinu svjetskog tržišta naftom i upravo zbog tih ogromnih naftnih ležišta njeni stanovnici budzašto kupuju gorivo na pumpama. Ako smo mi bogati resursima za proizvodnju električne energije i imamo značajan izvoz, bilo bi logično i da budemo na neki način privilegovani", kazao je Petrović.
On ističe da se pri određivanju cijena struje i u predstojećem periodu mora voditi računa o niskom standardu stanovništva, koji je, takođe, na evropskom začelju.
Berzanski stručnjaci, pak, ukazuju da sa sadašnjim tarifama nema adekvatnog razvoja elektroenergetskog sektora i privlačenja investitora, dok se, sa druge strane, smatraju, "socijalnim" cijenama najmanje pomažu najugroženije kategorije stanovništva.
"Sada istu cijenu struje plaćaju i bogati i siromašni, jer su subvencije obustavljene. Mislim da bi bolje rješenje bilo povećanje cijene struje koje bi dovelo do većeg profita elektroprivreda, koje bi onda iz dijela dobiti kreirale fond za pomoć ugroženim kategorijama stanovništva", kazao je Branko Kecman, direktor banjalučkog društva "Advantis broker".