SARAJEVO - Od 1. januara 2012. godine svi bh. izvoznici proizvoda od drveta na tržište EU moraće posjedovati FSC COC certifikate, ali dok je certifikacija šuma i kompanija u RS u poodmakloj fazi, FBiH kaska u ovom procesu.
Ovo je, između ostalog, rečeno na Četvrtoj godišnjoj zajedničkoj konferenciji o šumarstvu BiH, koja je održana juče u Spoljnotrgovinskoj komori BiH u Sarajevu.
U RS sve šume su certifikovane prema zahtjevima FSC standarda, dok je u Federaciji to urađeno samo u Unsko-sanskom kantonu. Istovremeno, u RS 35 kompanija dobilo je FSC COC certifikate, dok je u FBiH od ukupno 250-300 to uradilo svega 13 kompanija.
Posjedovanje FSC certifikata znači da šumarska preduzeća, kao i drvoprerađivači, odgovorno gospodare šumama. Osim FSC ceritifikata, koji se odnosi na gazdovanje šumama i dobijaju ga preduzeća šumarstva (šumarije), postoji i FSC COC znak, koji podrazumijeva certifikaciju prerađivača drveta.
"Firmama koje ne budu posjedovale FSC COC certifikate tržište na koje će moći izvoziti biće suženo", kaže Matko Stjepanović, izvršni direktor Drvnog klastera u BiH.
Navodi da je novac glavni problem zašto FBiH zaostaje za RS, ali da odgovore treba potražiti od resornih ministara.
"Investicije u COC i FSC certifikate su strateški interes države i meni je žao što su u jednom trenutku socijalni interesi prevladali strateške", konstatuje Stjepanović.
Mersudin Avdibegović sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu kaže da se u BiH u posljednjih deset godina mnogo radi na tome da šumarstvo uhvati korak s razvijenim evropskim zemljama.
"BiH je u odmakloj fazi certificiranja i nadam se da ćemo do kraja ove godine, sa certifikatima koje će imati šume u USK i Tuzlanskom kantonu, uz postojeće certifikate koji su dodijeljeni kompaniji koja gospodari šumama u RS, vjerovatno doći do površine od milion hektara certificiranih šuma, a što je oko 50% šuma u BiH", kaže Avdibegović.
Midhat Ahmetović, potpredsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori FBiH, kaže da je za pohvalu konferencija koja se bavi razvojnim programima i projektima u šumarstvu, ali da se prije toga treba pozabaviti problemima koji su najveći od kada šumarstvo postoji.
"Mi pravimo projekte koji će nam biti potrebni, ali prvo i osnovno je donošenje elementarne stvari. Za vrijeme turske Otomanske imperije imali smo zakon o šumama, ali sada ga, nažalost, Federacija BiH nema", kazao je Avdibegović, podsjećajući da je Zakon o šumama FBiH proglašen neustavnim, a potom je Ustavni sud FBiH neustavnom proglasio u međuvremenu donesenu Uredbu o šumama.
On je konstatovao da su u šumarstvu i drvnoj industriji u posljednje vrijeme postignuti dobri rezultati, prije svega u pogledu rasta izvoza, ali da sve može biti drugačije ukoliko poslovanje ovog sektora ne bude potkovano legislativom.
Stoga smatra da je jedna od prvih zadaća nove vlasti donošenje legislative iz oblasti šumarstva.
Izvoz trostruko manji
Šume uz vodu predstavljaju najveći prirodni resurs BiH i, uz pravilno gospodarenje, ovaj sektor može predstavljati veliki izvozni potencijal, rečeno je, između ostalog, na konferenciji.
Prije rata BiH je u ostale federalne jedinice bivše države i zemlje Evrope i svijeta izvozila proizvode od drveta u vrijednosti većoj od 2,2 milijarde KM, dok danas izvozi oko 700 miliona KM. Prije rata je u ovom sektoru bilo zaposleno 90.000 radnika, dok ih danas radi između 30.000 i 40.000.
"Evropsko tržište drveta je vrijedno oko 200 milijardi eura. Kad bi BiH sebi postavila cilj da dohvati samo jedan procenat tog tržišta, postigla bi veliki rezultat", rekao je Matko Stjepanović.