SARAJEVO - Siva ekonomija, opterećenje rada, reforme javnih preduzeća u BiH i smanjenje obima javne uprave predstavljaju veliki problem bh. ekonomiji i to su otvorena pitanja o kojima razgovaraju vlade Federacije BiH i Republike Srpske, izjavio je ministar finansija RS Zoran Tegeltija.
Tegeltija je na panelu Reformski kurs ka poslovnom ambijentu, u okviru Ekonomskog foruma BiH, izjavio da su na posljednjem sastanku premijera vlada FBiH i RS u Banjaluci razgovarali o onome što se nije realizovalo u prethodnom periodu i kako doći do realizacije tih projekta.
Istakao je da su otvorena pitanja, i ono čime je on jako nezadovoljan, nerješavanje pitanja smanjenja opterećenja rada kao i neefikasnost javnog sektora.
"To je bila kjučna tačka Njemačko-britanske inicijative, vezano za tzv. rast i zapošljavanje. To se pokazalo kao najosjetljivija tačka i tu smo malo napredovali. Druga oblast koja, po meni, pravi problem je neefikasnost našeg javnog sektora. Pod tim neću da govorim kako imamo previše vlada i slično. Želim govoriti o nedovoljnoj efikasnosti naših javnih preduzeća i nedovoljnoj efikasnosti naših javnih fondova. To su teme o kojima ćemo morati da usaglasimo neka zakonska rješenja", rekao je Tegeltija.
Kako je istakao ministar finansija RS, još jedan od problema s kojima se privrednici susreću je takozvana siva ekonomija.
"Siva ekonomija stvara praktično dva problema: s jedne strane država je uskraćena za značajan iznos prihoda koji trebaju da dođu u fondove socijalne sigurnosti. Drugo pitanje koje je za naše privredne subjekte vrlo važno kada je u pitanju siva ekonomija je stvaranje nelojalne konkurencije između pojedinih privrednih subjekata", podvukao je Tegeltija.
Forum je zamišljen kao otvoreni dijalog između predstavnika poslovne zajednice, akademije te kreatora ekonomskih politika i treba da pomogne umrežavanju različitih interesnih skupina koje imaju zajednički poslovni interes, te da omogući prostor za prve bilateralne sastanke. Organizatori se nadaju da će forum rezultirati konkretnim prijedlozima i smjernicama koje će biti stavljene na raspolaganje kreatorima ekonomskih politika.
Organizacijom Foruma Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu želi dati doprinos društvenoj zajednici, zbog čega će Forum biti otvoren za sve zainteresirane bez plaćanja kotizacije.
Zvizdić: Ključni orijentiri ekonomskog razvoja BiH su reforme i modernizacija
Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine istakao je na ekonomskom forumu “Reforme i ekonomski ambijent“, koji se održava u Sarajevu, da su dva orijentira ključna u ekonomskom razvoju BiH, a to su reforme i modernizacija BiH.
“Trebalo bi biti što više ovakvih prilika na kojima se susreću predstavnici vlasti i poslovne i akademske zajednice. Najvažnija tema u BiH su ekonomski razvoj i reformski proces, a dva pojma koji trebaju biti ključni orijentiri ukupnih napora svih nivoa vlasti su reforme i modernizacija BiH. Jasno ću istači da je moje i opredjeljenje Vijeća ministara BiH usmjereno ka dinamiziranom ekonomskom razvoju i prosperitetu naše zemlje. Unapređenje poslovnog ambijenta s ciljem privlačenja domaćih i stranih investitora, kako bi riješili ključni makroekonomski problem, a to je nezaposlenost. Tako bi omogućili mladim ljudima da svoje ambicije vežu za BiH“, rekao je Zvizdić na otvaranju foruma.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH dodao je da su za napredak zemlje neophodne strukturalne reforme, te da će povećanje investicija dovesti do većeg nivoa izvoza i zaposlenosti, a samim tim i do boljeg života građana BiH.
“U tom procesu najvažnija je ekonomska reformska agenda koja obuhvata politike u šest važnih oblasti. Dosadašnjom provedbom pokrenut je proces modernizacije poljoprivrede Stepen realizacije mjera iz ekonomske agende veći je od 50 posto na nivou Vijeća ministara, a na svim nivoima vlasti veći je od 40 posto. Agenda je definisana u maju 2015. godine, a usvojena junu. Dakle, taj proces traje tek 20 mjeseci. Fokus je bio na jačanju javnih finansija, tržišta rada i penzionog sistema“, istakao je Zvizdić.
Zvizdić je naglasio i da je saradnja između četiri porezne uprave u BiH zabilježen značajan rast javnih prihoda.
“Pored brojnih otpora zato što se mijenja dosadašnja matrica ponašanja urađena je reforma tržišta rada. Nova zakonska rješenja eliminirala su rigidnost na tržištu rada, pa je u 22 mjeseca otvoreno više desetina hiljada radnih mjesta. Ne postoji bilo koja institucija ili pojedinac, a da nema jasne dokaze da je došlo do povećanja zaposlenosti u BiH”, sa zadovoljstvom je Zvizdić objavio ovaj podatak, te kazao da ne želi precizirati o kojem se broju radi, jer on odmah postane predmet raznih špekulacija.
Predsjedavajući je u svom izlaganju na otvorenju foruma rekao i da se zahvaljujući reformama izvoz iz BiH konstantno povećava i da je u 2016. godini porastao za 4,8 posto. Pri tome su zemlje Evropske unije glavni vanjski trgovinski partner BiH i učestvuju sa skoro 70 posto, a više od 73 posto izvoza ide upravo u EU. Smanjen je i spoljnotrgovinski deficit, što je po njemu dokaz da bh. privreda postaje sve konkurentnija.
Na kraju se Zvizdić osvrnuo i na evroatlantski put BiH, te izrazio nadu da će krajem ove ili najkasnije početkom sljedeće godine moći da obraduje građane BiH informacijom da je aktiviran MAP za daljnji put ka ulasku u NATO pakt, te da je BiH stekla status kandidata za ulazak u EU.