MINSK, MOSKVA - Rusija i Bjelorusija su obećale da će nastaviti da pumpaju naftu za EU, iako je Minsk nametnuo tranzitnu carinu na rusku naftu u trgovinskom sporu koji potresa strateško savezništvo dvije bivše sovjetske republike.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koga je Vašington žigosao kao posljednjeg evropskog diktatora, zaveo je tranzitnu carinu od 45 dolara za tonu ruske nafte koja teče na zapad kroz naftovod `Družba`.Potez Lukašenka je podigao ulog u igri u kojoj je Rusija prvo zavela izvoznu carinu za naftu koju prodaje Bjelorusiji, zatim natjerala Minsk da ove godine plaća dva puta više za prirodni gas i, najzad, zabranila uvoz bjeloruskog šećera.
Ali, uprkos trgovačkih utuka, obje strane kažu da neće biti poremećaja u tokovima nafte kroz Bjelorusiju, preko koje idu dvije petine ruskog izvoza te sirovine. Rusija je drugi najveći izvoznik nafte na svijetu poslije Saudijske Arabije.
`Rusija je u mnogo prilika dokazala da je pouzdan snabdjevač i nema opasnosti za nastavak isporuka,` rekao je predstavnik Kremlja Dmitrij Peskov.
Državni monopolista `Transnjeft` kaže da isporuke idu normalno.
Bjelorusija je preko svog tla prebacila 90 miliona tona (1,8 milion barela dnevno) ruske nafte tokom prošle godine kroz naftovod `Družba` za Poljsku i Njemačku, a južnim krakom za Slovačku, Češku i Mađarsku.
Rusija je prošle godine svom susjedu nametnula izvoznu carinu od 180 dolara za tonu nafte da bi zaustavila probitačnu šemu u kojoj su bjeloruske rafinerije zarađivale četiri milijarde dolara godišnje kupujući bez carine jeftinu rusku naftu i izvozeći derivate.