BANJALUKA - Više od trećine kredita i garancija koje su banke u Republici Srpskoj usmjerile privredi otišlo je u trgovačku djelatnost, što, po ocjeni poslovne zajednice, koči razvijanje proizvodne strukture privrede entiteta.
Banke u RS su prošle godine u privredu plasirale 1,39 milijardi KM od čega 35,2 odsto u trgovačku branšu (489 miliona), a oko 31 odsto u rudarstvo i industriju (427,9 miliona). Daleko manje kredita i garancija obezbijedile su građevinske firme, zatim, sektor usluga, turizma i ugostiteljstva, transporta, poljoprivrede i energetike.
U Privrednoj komori RS ocjenjuju negativnim što najviše kreditnih plasmana ide u potrošnju umjesto u proizvodnju i stvaranje novih vrijednosti.
`To se sigurno negativno odražava na ukupna privredna kretanja, s obzirom da u trgovini prevladava uvoz robe široke potrošnje, što za posljedicu ima odliv sredstva iz države. Na taj način se sigurno ne podstiče i ne povećava domaća proizvodnja`, ističe Borko Đurić, predsjednik Privredne komore, koji ocjenjuje neophodnim da država pomogne proizvodnju kroz podsticaje.
Bankari kažu da pri odobravanju kredita gledaju novčane tokove i bilansne pozicije preduzeća. Ako keš flou pokazuje da firma dobro posluje, bankari analiziraju omjer između potraživanja i obaveza preduzeća u pogledu stalne imovine i kapitala.
`Za banku su važni i koeficijenti likvidnosti, jer ako firma dovoljno brzo obrće kapital i naplaćuje svoje usluge ili proizvode onda je u nju bezbjednije plasirati novac`, kažu bankari.
Analiza koja je ranije rađena za potrebe Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća RS ukazuje da mikrokreditne organizacije imaju još nepovoljniju strukturu plasmana, jer su u 40-odstotnom omjeru podržavale trgovačku djelatnost, usluge 28 odsto, poljoprivredu sa 10 odsto, a proizvodnju sa tek osam odsto sredstava.
Svetlana Cenić, ekonomski stručnjak, ističe da upravo analiza kreditnih odbora banaka automatski ide u korist trgovačkih firmi koje po pravilu ostvaruju najveću dobit.
`Dobru prođu na tržištu imaju i naši resursi koji su naslonjeni na prirodne izvore, kao što je rudarstvo, dok ostale privredne grane ne mogu iskazati takvu profitabilnost. S druge strane, proizvodnja nije laka ni jednostavna, pa onda ta preduzeća teže i dolaze do kredita`, naglašava Cenićeva koja problem vidi u slabom ulaganju preduzeća i države u istraživanje i razvoj, koje bi obezbijedilo da domaći kapaciteti budu konkurentni na našem i ino-tržištu.
`Plasmani banaka samo pokazuju lošu sliku privrede i potvrđuju potrebu ulaganja u domaće proizvode`, ističe Cenićeva.