KELN - Privreda Turske će ove godine zabilježiti stopu rasta ukupnog domaćeg proizvoda (BDP) između 4,5 do šest odsto, objavila je njemačka medijska kuća "Deutsche Welle" (DW).
Po DW, stopa rasta BDP-a će u evrozoni, koju čini 17 zemalja članica Evropske unije (EU), najveće i najuspješnije regionalne integracije u svijetu, iznositi manje od jedan odsto, pa u Turskoj raste samopouzdanje, a želja za pristupanjem EU postaje manja.
Turska je prvi put podnijela zahtjev za prijem u ondašnju Evropsku ekonomsku zajednicu (EEZ) 1959, ali je status kandidata dobila tek 2005. godine.
Vlasti u Ankari su do sada otvorile pregovore sa Briselom u 13 od 33 poglavlja o zakonima EU, i okončale samo jedno.
Pošto sva poglavlja budu zaključena, sve države članice EU moraju da se jednoglasno slože da Turskoj daju članstvo u Uniji.
Turska privreda je, kako pokazuje Kancelarija za statistiku Turkstat, u 2010. ostvarila rast BDP-a od 8,9 odsto, po čemu je na prvom mjestu u Evropi.
Veći privredni rast od moćnih privreda zabilježila je samo Kina.
Zumrijet Imaoglu sa Instituta za istraživanje ekonomskih tokova Betam pri istanbulskom univerzitetu Bahćesehir izjavila je za DW kako je začuđujuće kakvom se brzinom turska privreda oporavila poslije globalne finansijske krize 2009.
"Vlada je potrošačima dala poreske olakšice, posebno za automobile i elektronske uređaje kao što su frižideri, šporeti i kompjuteri. Prodaja je povećana i to je i te kako pomoglo ekonomiji."
Još 2001. Turska je morala da prevlada vlastitu finansijsku krizu, poslije koje je nova vlada potpuno prestrukturirala finansijski sektor, otplatila državni dug i privredu snažnije usmjerila na izvoz.
Zemlja sa blizu 74 miliona stanovnika je do 2008. bilježila prosječnu stopu rasta od preko šest odsto.
Tokom 2009. zbog globalne krize BDP je opao za 4,7 odsto, ali su dobro regulisana finansijska tržišta i bankarski sistem odoljeli i već prošle godine izvoz je dostigao nivo prije recesije.
Uspjeh
Veći privredni rast od moćnih privreda zabilježila je samo Kina
Markus Knup, predstavnik njemačke državne trgovinske i investicione agencije, smatra da su "modernizacija, povećanje konkurentnosti turske ekonomije, ne samo u tekstilnoj branši ili prodaji mediteranskog voća, već i u automobilskoj, hemijskoj i građevinskoj industriji, kao i proizvodnji gvožđa i čelika, bili dobar temelj za oporavak privrede poslije krizne 2008-2009".
Turski nominalni BDP za 2010. procijenjen je na blizu 742 milijarde dolara, ili 10.399 dolara prosječno po stanovniku.
BDP izražen paritetom kupovne moći (PPP, shodno tržišnim cijenama) dostigao je 960 milijardi dolara, ili 13.464 per kapita.
Turska je, između ostalog, članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koju čine 34 industrijski najnaprednije zemlje, kao i Grupe 20 (G20) najrazvijenijih država svijeta i velikih privreda koje se najbrže razvijaju.
Ovakvim privrednim uspjesima Turske doprinose i niži troškovi radne snage, iako se o toj zemlji više ne može govoriti kao o jeftinoj proizvodnoj destinaciji.
Tako DW navodi da njemački koncern za proizvodnju kamiona i autobusa MAN u pogonima u Ankari izrađuje putničke autobuse, koje izvozi u 40 zemalja svijeta.
Ali, i turske kompanije su otkrile svoj interes u Njemačkoj, pa je koncern "Koch" kupio 2007. njemački "Grundig".
Neki posmatrači upozoravaju da bi prebrzi privredni rast u Turskoj mogao da utiče na cijene i inflaciju pa da ove izmaknu kontroli.
Takođe, tursku privredu i dalje opterećuje veliki deficit tekućeg bilansa, a priliv direktnih stranih investicija (FDI) je smanjen budući da one pretežno dolaze iz krizom pogođene zemlje EU.
Očekuje se ipak da će FDI biti podstaknute daljim privrednim i reformama u oblasti zakonodavstva, kao i izgledima za članstvo u EU jednog dana.
Ali, zbog krize koja potresa pojedine zemlje EU, na primjer turskog susjeda Grčku, među mnogim Turcima širi se, po mišljenju DW, osjećaj da je možda i bolje ne ulaziti u Uniju.
Oduševljenje za EU je značajno popustilo i među mnogima u zemlji prihvaćeno mišljenje: "EU ne želi Tursku, a Turska ne treba EU", zaključio je DW.