Kako bi vlasnici ugostiteljskih objekata tokom ljeta što bolje zaradili, brinu se između ostalih svjetski i domaći slastičarski "alhemičari" te majstori za spravljanje raznih mješavina kafe koji nastoje napraviti što isplativiji pripravak, a da pritom organoleptička čula konzumenata ipak budu oduševljena, piše hrvatski Vjesnik.
Za sladoled kažu da je kralj zarade jer na njemu marža zna biti od 300 do 800 posto. Veleprodajna cijena kvalitetne litre baze za sladoled s ukusom i pripadajućim kornetima stoji 20 kuna (5 KM), od čega se može dobiti 69 do 15 kugli sladoleda koje se prodaju po pet do 12 kuna (3 KM). Ima i jeftinijih baza od kojih sladoled nije tako silno kremast kao onaj kvalitetniji te mnogi ugostitelji koriste tu jeftiniju bazu jer je zarada osjetno veća.
U današnjim sladoledima nema ni traga mlijeku, slatkom vrhnju, jajima i voću. Takav bi sladoled zahtijevao posebnog stručnjaka za njegovu izradu i bio bi skup, nekonkurentan, bez obzira na kvalitetu. Današnji sladoled deblja manje od žitnih pahuljica, a britanski psihijatri uvjeravaju da svakodnevno konzumiranje kuglice sladoleda od vanilije ljude čini sretnijima.
Zarada je jednoko velika i na kafi. Od kilograma kafe koja u veleprodaji stoji od 50 do 120 kuna (30 KM) može se napraviti nešto više od 120 kafa, ako se pritom poštuje normativ od sedam grama po kafi. No "majstori" iz kilograma mogu izvući i 160 kafa. Budući da neki ugostitelji sami miješaju jeftiniju kafu s onom skupljom, a pritom još zakidaju na normativu, na šoljici tog napitka može se zaraditi i više od 700 posto.