BRISEL - Lideri EU na samitu u Briselu, posvećenom pronalaženju načina za izlazak iz ekonomske krize, postigli su juče dogovor da udvostruče iznos za hitne kredite istočnoevropskim zemljama, koje su izvan evrozone, na 50 milijardi evra.
"Postoji dogovor da se sredstva podignu na 50 milijardi evra", izjavio je jedan diplomata na marginama samita u Briselu.
Unija je u decembru prošle godine već udvostručila ovaj fond na 25 milijardi evra. Novac iz tog fonda se, međutim, ubrzano troši, pošto su Mađarska i Letonija već povukle skoro deset milijardi evra, a očekuje se da će to uskoro početi da čini i Rumunija. Početkom mjeseca lideri EU odbili su mogućnost izrade plana o regionalnom finansiranju zemalja istočne Evrope i umjesto toga ponudile pomoć pojedinačnim zemljama u trenutku kada zapadnu u probleme. Istočnoevropske članice Unije teško su pogođene finansijskom i ekonomskom krizom zbog snažnog oslanjanja na strane investicije.
Lideri EU su se saglasili da Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) dodijele 75 milijardi evra koje bi plasirao tamo gdje smatra da je potrebno, a prema nezvaničnim informacijama taj bi iznos mogao da bude povećan i na 100 milijardi evra, što znači da bi MMF raspolagao ukupno sa 500 milijardi evra, od kojih bi dio bio namijenjen i zemljama istočno i južno od EU.
Šefovi vlada i država 27 članica EU dogovorili su i oslobađanje pet milijardi evra za energetske projekte, što će pomoći otvaranju novih radnih mjesta, a realizacija prvih projekata, koje pokrivaju ta sredstva, trebalo bi da počnu već ove godine.
Na samitu je odbačen američki prijedlog, koji je podržao britanski premijer Gordon Braun, da članice EU oslobode još više novca putem fiskalnih podsticaja za pokretanje evropske ekonomije. Njemački kancelar Angela Merkel odbila je to uz argument da evropskom planu obnove treba dati vremena da profunkcioniše. Većina evropskih zemalja smatra da prvenstvo treba dati reformama u finansijskom sektoru, na globalnom nivou, odnosno tome da se regulativom uredi dosad nekontrolisano područje finansijske industrije.
Lideri EU su izrazili zabrinutost porastom nezaposlenosti i činjenicom da se ugrožena radna mjesta u EU broje milionima, ističući da će učiniti sve da pokrenu ekonomiju i da socijalnim mjerama pomognu onima koji su ostali bez posla.
Skup u Briselu trebalo je da posluži za izgradnju zajedničke pozicije EU pred nastup na samitu grupe najrazvijenijih i zemalja u razvoju G20, koji će biti održan 2. aprila u Londonu, a na kojem će razgovarati o rješenjima na globalnom nivou.
Upozorenje MMF-a
MMF je uputio članicama G20 najozbiljnije upozorenje do sada navodeći da bi, ukoliko na predstojećem samitu ne uspiju da odgovore na zahtjeve recesije, globalni ekonomski problemi mogli potrajati duže nego što se mislilo, što bi moglo rezultirati intenziviranjem negativnih efekata i dovesti do dugotrajnije i dublje recesije. Fond je upozorio da istočnoj Evropi prijeti ekonomski slom i povlačenje novca iz banaka 2010. godine, navodeći da bi kolaps nekih istočnoevropskih ekonomija mogao poslužiti kao okidač za još jedan talas propasti banaka.