SARAJEVO – Federacija BiH je tokom 2005. godine izvezla 1,44 gigavata, a uvezla 1,52 gigavata struje, stoji u Izvještaju o energetskom bilansu FBiH, koji je sačinilo Federalno ministarstvo energetike, industrije i rudarstva.
U elektroprivredama, koje proizvode struju, smatraju da se situacija sa izvozom neće značajno popraviti ni u narednih desetak godina.
`Nemamo samo manjak struje, nego i gasa i nafte, te svih drugih energenata i za sada koristimo samo 30 odsto hidropotencijala za proizvodnju električne energije. Nemamo strategiju kako izaći iz ove situacije`, kaže Zaim Backović, poslanik u parlamentu FBiH i predsjednik Parlamentarnog odbora za energetiku.
U Ministarstvu za energetiku, pak, pojašnjavaju da će FBiH uskoro na raspolaganju imati više `vlastite` struje.
`Sada imamo obavezu izvoza struje za 'Elektroprivredu Hrvatske', to je vraćanje starog duga, ali naredne godine, kada taj dug bude isplaćen, FBiH će imati respektabilne nove potencijale struje za vlastite potrebe`, pojašnjava Mile Srdanović, pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo.
Ističe da FBiH, ali i BiH u cjelini, nema strategiju za izlazak iz ovakve elektroenergetske situacije.
`Veće količine nove struje dobićemo sa izgradnjom novih hidro i termoelektrana, u narednih četiri do pet godina, ali ako ti novi objekti budu građeni kroz strateško partnerstvo i na koncesionoj osnovi, struja dobivena iz tih objekata neće biti naša struja`, kaže Srdanović. Napominje da je FBiH nedavno raspisala pozivni predtender za strateško partnerstvo za gradnju četiri termoelektrane i četiri hidrocentrale, te da je stiglo 37 `ponuda` od čega je za sada prihvatljivo njih 11. Backović smatra da je gradnju novih objekata trebalo dozvoliti domaćim elektroprivredama koje su u cjelini u državnom vlasništvu, te cijeni da takve razvojne procese koči uvoznički lobi. Srdanović pak smatra da bi odluka domaćih vlasti da `idu` u te investicije doživjela teške osude jer su to skupi projekti.
`Tada bi problem bio što je neko izdvojio 300 miliona KM ili više za gradnju neke centrale`, kaže Srdanović.
Vlado Marić, direktor `Elektroprivrede` Mostar, smatra da se može graditi i vlastitim sredstvima obezbijeđenim kroz kredite za koje će garanciju dati država.
`Ukoliko se uđe u strateško partnerstvo, partner može dobiti količinu struje koja odgovara procentu ulaganja, kao što i sada radimo sa HEP-om`, kaže Marić cijeneći da nove kapacitete mora graditi domaća operativa, ali da ih BiH može dobiti tek za desetak godina.