Privreda

Viša stopa PDV ne garantuje veće prihode

Viša stopa PDV ne garantuje veće prihode
Foto: Ilustracija | Viša stopa PDV ne garantuje veće prihode
Dejan Tovilović

BANJALUKA - Povećanje stope PDV-a sa 17 na 20 odsto može, ali i ne mora imati negativne efekte na društvo i ekonomiju, a sve zavisi od načina na koji bi se eventualni priliv rasporedio, smatraju ekonomisti.

O ovome je, da podsjetimo, u nedjelju pričao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je kazao kako bi povećanjem ovog poreza za tri odsto bio pokriven tekući deficiti i obezbijeđen novac za investiranje, a BiH bi i dalje imala najnižu stopu u regionu.

"Stopa PDV-a od 17 odsto najniža je u regionu. Povećanje od jedan odsto donijelo bi Republici Srpskoj povećanje prihoda za 100 miliona KM, a naš tekući deficit se kreće oko 150 miliona na godišnjem nivou", istakao je Dodik.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže kako je to realna opcija jer se za finansiranje socijalnih davanja ne možemo vječno zaduživati.

"Deficiti su takvi i toliki da izlaza nema bez povećanja stope PDV-a. Međutim, to je samo uticaj na prihodovnu stranu. Mora se djelovati sistematično i na prihodovnu i na rashodovnu stranu, kako su to, primjera radi, uradili u Srbiji, gdje su u istom momentu išli s povećanjem stope PDV-a i s korekcijom rashoda, prevashodno ličnih primanja iz budžeta da bi nakon tri-četiri godine imali neke rezultate", kaže on.

Ipak, kako kaže, svako povećanje stope PDV-a ne mora značiti da će doći do povećanja prihoda.

"Imamo negativno iskustvo sa doprinosima na lična primanja, gdje smo digli stope i imali loše rezultate", zaključio je on.

Izudin Kešetović, njegov kolega sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli, kaže kako ideju ne treba odbijati, ali je treba gledati kroz prizmu kompletne reforme poreskog sistema u cijeloj zemlji. Ako bi, kako kaže, ta razlika služila za saniranje deficita, onda nema neke određene funkcije i došlo bi do poreske distorzije.

"Ona može biti negativna ako će se povećati postojeća neracionalna potrošnja, koja ima nepovoljnu strukturu. Ako će se ići na reformu poreskog sistema, poreza na dobit, dohodak i imovinu, onda bi se moglo razgovarati na povećanju PDV-a i do 21 odsto. Potrebno je napraviti pravilnu preraspodjelu, a to zahtijeva ozbiljan rad i ima ekonomske, socijalne, političke i druge implikacije", kaže Kešetović, prema čijim riječima, da bi došlo do povećanja stope PDV-a, potrebno je smanjiti i doprinose na plate.

U Privrednoj komori RS poručuju kako su protiv svakog povećanja pa tako i ovog, jer bi došlo do lančane reakcije i poskupljenja, a sa druge strane do pada potrošnje.

"Ostaje i pitanje gdje bi se ta sredstva koja bi se ubirala trošila. Da li bi išla u razvojne projekte ili krpljenje postojećih rupa i dugavanja", upitali su iz Komore.

Nisu zadovoljni ni u Partiji demokratskog progresa RS, iz koje poručuju kako bi prijedlog predsjednika RS uticao na rast cijena, a svakoj porodici iz novčanika, uz postojeće nesnosne troškove, mjesečno oteo još 50 maraka.

Kako su nam objasnili u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, da bi se ova procedura pokrenula, potrebno je da se inicijativa dostavi Upravnom odboru, koji je, u slučaju da se s tim saglasi, prosljeđuje Savjetu ministara BiH, a oni zatim u oba doma parlamenta BiH. Ona bi stupila na snagu nakon usvajanja u parlamentu i objave u "Službenom glasniku".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije