Privreda

Višković: Najbolji koeficijent raspodjele PDV-a do sada

Višković: Najbolji koeficijent raspodjele PDV-a do sada
Foto: Ilustracija | Višković: Najbolji koeficijent raspodjele PDV-a do sada
Srna

BANJALUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da će Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH zasjedati narednih dana kako bi bili doneseni koeficijenti raspodjele prihoda od indirektnih poreza, a za Srpsku će iznositi 34,6 odsto i biće najveći do sada.

"Prema našim saznanjima, taj koeficijent će za Srpsku biti 34,6 odsto i najveći je do sada. Pune tri godine, od drugog kvartala 2017. pa do prvog kvartala 2020. taj koeficijent je iznosio 32,19 odsto", rekao je Višković.

On je istakao da će Vlada do kraja godine redovno servisirati svoje obaveze prema budžetskim korisnicima kada je riječ o platama, penzijama, podsticajima, socijalnim davanjima i grantovima.

"Ima novca u budžetu Srpske i mi ovu godinu, i fiskalnu i kalendarsku, možemo bez nekih posebnih problema privesti kraju", rekao je Višković.

On je naveo da je na današnjoj sjednici Vlade odobreno 750.000 KM nerazvijenim i izrazito nerazvijenim lokalnim zajednicama, dodajući da sve ide po planu i da nema nikakvih kašnjenja u ispunjavanju zakonskih obaveza kada je riječ o budžetu.

Višković je dodao da direktni i indirektni prihodi Republike Srpske u ovoj godini rastu značajnom dinamikom u odnosu na 2019. i 2020. godine.

"Koristeći te činjenice, bili smo u poziciji da od 1. juna povećamo i lična primanja, malo veći procenat u nekim javnim ustanovama ili institucijama, poput zdravstvenog sektora, Ministarstva unutrašnjih poslova, obrazovanja i kulture", rekao je Višković za Televiziju "K3".

On kaže da je Vlada, razmišljajući da ne bi bilo korektno prema radnicima koji nisu u poziciji da rade u javnom sektoru, već u realnom, povećala neoporezivi dio sa 500 KM na 700 KM i time omogućila da se sva lična primanja u Srpskoj povećaju.

Višković je naglasio da je povećanje plata realno i da nema veze sa političkim marketingom koji je "preskupa igračka" i može se uraditi za mnogo manje novca. "Ovo je nešto što je Srpska obezbijedila iz vlastitih prihoda", rekao je Višković.

Govoreći o primanjima penzionera, Višković je naveo da će u svakom momentu kada Srpska bude finansijski dovoljno jaka odvojiti još sredstava za isplatu penzija i da će biti urađena dodatna povećanja.

On je rekao da je za majske penzije obezbijeđeno 83 miliona KM na osnovu uplata doprinosa za PIO, a Vlada je uplatili 101 milion KM, odnosno, namireno je 18 miliona KM.

Prema njegovim riječima, lako je izračunati da Vlada godišnje iz budžeta za ove namjene namiri između 230 miliona KM i 250 miliona KM da bi penzije bile redovne.

Višković kaže da se na osnovu rasta prihoda od indirektnih i direktnih poreza pokazuje da je Vlada skromno planirala budžet i zbog toga je u prilici da izvrši dodatna davanja, posebno boračkoj populaciji.

On je rekao da su povećane invalidnine za tri odsto, što je najveće povećanje od 2014. godine, a preko Akcionog plana zapošljavanja i samozapošljavanja demobilisanih boraca, djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, umjesto tri miliona KM, odobreno je više od 15 miliona KM.

Višković je naveo podatak da je od 14.700 prijavljenih boraca iz cijele Republike Srpske, do sada obrađeno oko 5.000 zahtjeva, te pozvao lokalne zajednice da ubrzaju procedure kada je riječ o pomoći ovoj kategoriji.

Premijer Srpske kaže da je cilj, ne samo pomoć, već i izrada baze podataka o tome koliko ljudi zaslužuje pomoć institucija.

On je rekao da je 61.000 demobilisanih boraca koji primaju borački dodatak na godišnjem nivou, što znači da nisu u sistemu mjesečnog boračkog dodatka.

"Želim da pomognem tim ljudima jer ih razumijem. I sam sam bio borac prve kategorije i ne želim da se bavim politikanstvom", poručio je Višković.

On je naveo da je posljednjih dana bilo prijedloga da se za svaki mjesec proveden u ratu isplaćuje naknada po 10 KM, što za one koji su proveli četiri godine na ratištu, a takvih je većina, iznosi oko 500 KM.

Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj je bilo 200.000 boraca, tako da taj iznos naknada nijedan sistem ne bi mogao ispuniti.

"Ozbiljnom analizom treba ustanoviti koja je to kategorija boraca koja zaslužuje pomoć institucija. Kad budem imao taj podatak, imaćemo i rješenje", kaže Višković.

On je istakao da je prosječna plata u Republici Srpskoj u posljednjih godinu dana u znatnoj mjeri veća od prosjeka u FBiH, dok je prethodnih godina bila obrnuta situacija.

Višković je napomenuo da je uveo praksu da za najbolje studente sa dva javna univerziteta u Republici Srpskoj obezbijedi radna mjesta u institucijama Srpske.

"Tu se ne gleda ni stranačka, ni nacionalna, ni polna, ni vjerska pripadnost - već samo indeks", naglasio je Višković.

Za saniranje posljedica pandemije uplaćeno 250 miliona KM

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je od marta prošle godine do danas Vlada Srpske iz Fonda solidarnosti, a zatim iz Kompenzacinog fonda, uplatila 250 miliona KM za saniranje štete nastale usljed pandemije virusa korona.

Višković je istakao da su to sredstva koja, kada je krajem 2019. godine kreiran budžet Srpske za narednu godinu, niko nije mogao ni zamisliti da će biti utrošena u te svrhe.

"Ne bih poželio najvećem neprijatelju da prođe kroz ono što sam ja prošao u proteklih godinu i više. To su neprospavane noći, u toku kojih sam posmatrao velike i jake zemlje Italiju, Španiju, Englesku, kako padaju u nizu. Šta sam mogao onda očekivati od Srpske? Jedino da ćemo kapitulirati, a samo je pitanje bilo kada", rekao je Višković za Televiziju "K3".

On je izrazio zadovoljstvo jer je, uprkos svim izazovima, Srpska uspjela da izbjegne taj scenario, i, što je najvažnije, zbrine svoje zdravstvene radnike, ali i pacijente, pa i u najkritičnijim momentima.

Komentarišući spekulacije da je bilo ljudi koji su zloupotrebljavali tešku situaciju u kojoj se tada našla Republika Srpska, kako bi se finansijski obezbijedili, Višković je rekao da, ako takav neko postoji, onda to nije čovjek, te da treba da bude najstrože kažnjen.

Višković je dao punu podršku Nacrtu zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, koji je danas usvojen na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, te napomenuo da taj akt ne može ništa riješiti ako ne bude bilo iskrene podrške tužilaštva i suda.

Govoreći o opravdanosti i isplativosti ulaganja u infrastrukturne projekte, te izgradnju auto-puteva, Višković je istakao da su ta ulaganja neophodna, ukoliko se u Srpsku žele privući strane investicije.

"Ako želimo da u budućnosti privučemo strane investicije, te da ekonomski jačamo Srpsku i zadržimo ljude na ovi prostorima, onda moramo u nekom momentu pogledati kroz prste ekonomskim pokazateljima o potrebi izgradnje određenog auto-puta, te u tom momentu donijeti možda i političku odluku da se on gradi, a onda razmišljati šta će to da znači za 20 i više godina", rekao je Višković.

On smatra da je za razvoj Srpske potrebno graditi putnu infrastrukturu, kao i da će Prijedor imati koristi od izgradnje auto-puta, jer će doprinijeti razvoju cijele regije.

Kada je riječ o kompletiranju auto-puta od Banjaluke do Rače, Višković je rekao da je to kompleksan projekat, te da neće biti brzo završen.

"To je ozbiljna investicija od više milijardi KM, te da je Srpska nabavila potrebne dokumenta i da su u toku pregovori i dogovori ko je zadužen za koji dio auto-puta", rekao je Višković.

On je podsjetio da je sa Vladom Srbije dogovoreno da će Srbija pomoći izgradnju 20 kilometara auto-puta od Rače do Bijeljine u iznosu od oko 100 miliona evra, od 140 miliona evra koliko je ukupno potrebno.

Kada je riječ o izgradnji mosta na Savi kod Gradiške, Višković je naveo da se taj projekat realizuje predviđenom dinamikom, te da očekuje da bude završen i prije predviđenih rokova.

"Završetkom tog mosta i brze ceste od mosta prema Okučanima i auto-putu, zajedno sa našim auto-putem od Doboja prema Gradišci, postaće smislena infrastrukturna priča, koja će imati svoju funkciju", rekao je Višković.

Govoreći o budžetskoj rezervi, premijer Srpske je pojasnio da se ta sredstva troše za one kojima je pomoć Vlade neophodna.

"To je i više nego transparentno. Postoji komisija koja prvo pregleda dokumentaciju, a zatim predloži meni, kao predsjedniku Vlade, da li taj neko ko je uputio zahtjev zaslužuje pomoć, i tačno je rečeno koliko ta pojedinačna pomoć može da košta", rekao je Višković.

On je dodao da se ti zahtjevi odnose na pomoć ljudima koji imaju tešku životnu sudbinu, te da su to obično samohrani roditelji ili porodice sa bolesnom djecom, kojima treba obezbijediti krov nad glavom.

"Te rezerve da imamo 10 puta više, imalo bi se gdje potrošiti. Ko god želi da se bavi rezervom, može doći da pogleda te zahtjeve, pročita ih i neka kaže koji nismo trebali odobriti. Znam u duši da je i to što dajemo malo za te ljude kojima je potrebna pomoć", rekao je Višković.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije