TREBINJE - Srbijanski biznismen Rodoljub Drašković, većinski vlasnik "Swisslion Industrije alata Trebinje" (SL IAT), pozvao je Vladu RS da realizuje prijetnju o raskidu privatizacionog ugovora za to preduzeće.
"Ja insistiram da se taj ugovor raskine", kazao je Drašković, komentarišući nedavnu najavu premijera RS Aleksandra Džombića o mogućnosti raskida privatizacionog ugovora za SL IAT ako se ne postigne dogovor s kupcem, koncernom "Swisslion", o izmirenju duga od 14 miliona KM.
Drašković nema ništa protiv raskida ugovora, tvrdeći da, uprkos velikim ulaganjima u trebinjsko preduzeće, nije ostvario očekivani prihod. Ističe da ne želi da učestvuje u, kako kaže, javnoj i nelojalnoj kritici, prema kojoj je, navodno, došao u Hercegovinu da se obogati.
On tvrdi da je radio upravo suprotno, navodeći da je koncern "Swisslion" u Trebinje investirao više od 60 miliona KM, od čega 24 miliona u Industriju alata, koja je, kako kaže, očuvana samo zahvaljujući tom ulaganju.
Vlada RS prilikom prodaje IAT-a otpisala 18 miliona KM poreza i doprinosa
"Iako Industrija alata Trebinje danas izvozi preko 90 odsto svojih proizvoda, ekonomska kriza je učinila svoje, pa je potrošnja alata dosta smanjena, a imamo i žestoku konkurenciju Kine, sa jeftinijom radnom snagom i materijalima", kaže Drašković, dodajući da je to "uslovilo da se ne ostvari očekivani prihod".
Privatizacionim ugovorom predviđeni broj radnika u SL IAT-u od oko 1.000, prema njegovim riječima, ne može biti održiv, navodeći da u metalskom dijelu preduzeća postoji svega oko 300 produktivnih radnika, što ocjenjuje neodrživom situacijom koja preduzeće čini nekonkurentnim.
Premijer Džombić je početkom mjeseca nakon sjednice Savjeta za privatizaciju RS rekao da za to tijelo i Vladu RS nije prihvatljivo bilo kakvo uslovljavanje od strane kupca IAT-a za aneks privatizacionog ugovora, pozivajući Investiciono-razvojnu banku RS da što prije prekontroliše ispunjenje preuzetih obaveza kupca.
On je kazao da ta kontrola akcenat treba da stavi na poštivanje broja radnika, investiranje, provjeru radnji u vezi sa formiranjem preduzeća koje se bavi proizvodnjom hrane ("Swisslion Takovo" Trebinje), te uporedi finansijsko stanje IAT-a sada i za vrijeme privatizacije.
Drašković kaže da je za gotovo pet godina od preuzimanja IAT-a, uspio da očuva privredno tkivo, podsjećajući da je u dijelu hala pokrenuo i prehrambeni program u koji je uloženo 35 miliona KM. U te pogone, kaže, trenutno se montira oprema vrijedna sedam miliona evra, koja će biti puštena u pogon do kraja ovog mjeseca.
Iako je Vlada RS prilikom prodaje IAT-a otpisala 18 miliona KM poreza i doprinosa, te reprogramirala još oko 11 miliona doprinosa prema Fondu PIO koje "Swisslion" nije izmirivao, već stvorio oko tri miliona KM novih obaveza, Drašković nije precizirao da li očekuje pretvaranje ovoga duga u akcije.
"To je na Vladi i ona je ta koja odlučuje, u njenim rukama je i nož i pogača, iako, nažalost, pogače nema", bio je neodređen Drašković.
On je, ipak, kazao da će i dalje investirati u prehrambenu industriju u Trebinju, za koju tvrdi da će biti najuspješnija djelatnost, ne samo u Hercegovini, nego i šire, što smatra šansom za prekvalifikaciju sadašnjih metalskih radnika, kao što je to do sada učinilo oko 150 radnika IAT-a.
Drašković nema ništa protiv raskida ugovora, tvrdeći da, uprkos velikim ulaganjima u trebinjsko preduzeće, nije ostvario očekivani prihod
Investiciono-razvojna banka (IRB) RS je u protekla dva dana u SL IAT-u izvršila kontrolu poštivanja privatizacionog ugovora. U IRB-u kažu da je riječ o redovnoj godišnjoj kontroli, kao i 2009. kada je utvrđeno da se kupac nije pridržavao obaveza o broju zaposlenih radnika, dok lani, dodaju, nije bilo kontrole zbog toga što je sa Draškovićem pregovarano u vezi s aneksom privatizacionog ugovora.
Rezultati ovogodišnje kontrole će, tvrde u IRB-u, biti poznati iduće sedmice, kada će ih predati Vladi i Savjetu za privatizaciju RS.
Sindikat za kompromis
Boško Pikula, predsjednik Sindikalne organizacije SL IAT-a, kaže da su radnici spremni na sve vrste kompromisa, samo da zadrže radna mjesta.
"Mi smo samo za to da nam se poveže radni staž i da preduzeće opstane, jer se niko ne može igrati sa naših hiljadu porodica i ne želimo da doživimo sudbinu 'Novoteksa'", kaže Pikula.
Ukoliko radnički prijedlozi za kompromise ne budu prihvaćeni, Pikula tvrdi da će oni preduzimati i radikalnije mjere.