BRISEL - Lideri 23 evropske zemlje dogovorili su se da se odreknu dijela suvereniteta u okviru novog ugovora, ali nisu uspjeli da privole svih 27 zemalja Evropske unije (EU) da im se pridruže, objavljeno je u Briselu.
Podjela između zemalja u novom ugovoru i onih van njega znači da pokušaj postizanja jedinstva EU na novim osnovama, s ciljem zaustavljanja dvogodišnjeg dužničkog vrtloga, koji je započeo u Grčkoj i doveo evrozonu u veliku krizu, a sada prijeti da izazove novi talas recesije u svjetskoj ekonomiji, nije u potpunosti uspio.
Britanija, koja ne koristi evro, glavni je protivnik ugovora koji bi povezao svih 27 zemalja EU u čvršću fiskalnu uniju, uz tvrdnju da bi takav ugovor predstavljao prijetnju po njen suverenitet i cijenjeni finansijski sektor.
Njemačka i Francuska, najveće privrede evrozone, zalagale su se za sporazum koji bi obuhvatao svih 27 zemalja.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi krivicu je svalio na premijera Britanije Dejvida Kamerona.
"Dejvid Kameron je saopštio prijedlog koji za nas nije bio prihvatljiv. On je tražio protokol u okviru ugovora kojim bi Velika Britanija bila isključena iz velikog dijela fiskalnih propisa", izjavio je Sarkozi poslije, kako je rekao, "napornog" sastanka koji je potrajao cijelu noć.
Njemačka i Francuska zalagale se za sporazum koji bi obuhvatao svih 27 zemalja, dok je Britanija, koja ne koristi evro, glavni protivnik takvog dokumenta
"Mi na to nismo mogli da pristanemo. Štaviše, smatramo da je dio problema u svijetu nastao upravo zbog nedostatka regulative u finansijskom sektoru. Ako želite klauzulu kojom ne učestvujete u evrozoni, a namjeravate da učestvujete u svim njenim odlukama... pa čak i da je kritikujete, to nije moguće", ukazao je Sarkozi.
Kameron je branio svoj stav. "Ono što je ponuđeno nije u interesu Britanije, tako da nisam pristao na to", rekao je britanski premijer novinarima u Briselu.
"Ne koristimo evro i drago mi je zbog toga. Nikada se nećemo priključiti evrozoni i odreći se te vrste suvereniteta kojeg ove zemlje moraju da se odreknu", tvrdo je rekao Kameron.
Predsjednik Francuske je napomenuo da će se sada raditi na "međunarodnom sporazumu" između 17 zemalja zone evra, plus šest drugih država, ne računajući Britaniju, Mađarsku i zasad neodlučne Republiku Češku i Švedsku.
Premijer Švedske Fredrik Rejnfelt je nakon sastanka ukazao na to da se njegova zemlja najvjerovatnije neće priključiti sporazumu. "Bilo bi veoma čudno potpisati ugovor koji nas tretira kao da smo zemlja evrozone. To nikada nije bio naš cilj", rekao je Rejnfelt za AP.
Vlade koje učestvuju u novom sporazumu moraće da pristanu na dosad nezabilježeno uplitanje institucija EU u državne budžete.
Prema saopštenju iznesenom po završetku sastanka, vlade će morati da imaju uravnotežene budžete, što podrazumijeva da strukturni deficit neće smjeti da bude veći od 0,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a moraće i da u svoje ustave uključe tu odredbu.
Ugovor će obuhvatiti "automatski mehanizam korekcije" za zemlje koje prekrše pravila, navodi se u saopštenju. Detalji mehanizma još nisu dogovoreni.
Pored toga, zemlje čiji deficiti premaše tri odsto vrijednosti BDP-a suočiće se sa sankcijama.
Da bi se spriječili takvi deficiti, zemlje će prijedloge svojih budžeta morati da dostavljaju Evropskoj komisiji, koja će biti ovlaštena da može zatražiti njihovu reviziju. Države će, takođe, morati unaprijed da izvijeste Uniju o tome koliko planiraju da se zadužuju.
Kameron je, međutim, zaprijetio da zakomplikuje novi ugovor 23 zemlje EU. "Institucije EU pripadaju EU, pripadaju zemljama članicama kojih ima 27", naveo je on.
Novi ugovor bi se oslanjao na Evropsku komisiju i Evropski sud pravde za sprovođenje svojih pravila.
Uprkos izazovima koji ostaju, predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi izjavio je da je postignut dobar rezultat za evrozonu, koji je pohvalila i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Evrozona će s još nekim zemljama EU obezbijediti 200 milijardi evra dodatnih sredstava za MMF, koja će biti korištena za pomoć
"Uvijek sam govorila da je potrebno da 17 država evrozone vrati kredibilitet. Mislim da to može da se desi i desiće se sa današnjim odlukama", ocijenila je ona.
Pred kraj sastanka, predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej je izjavio da će evrozona, sa još nekim zemljama EU, obezbijediti 200 milijardi evra dodatnih sredstava za Međunarodni monetarni fond (MMF), koja će biti korištena za pomoć zemljama u problemima. Zemlje van zone evra, Švedska i Danska, su već saopštile da će takođe priložiti određeni iznos.
Sarkozi je napomenuo da će ECB upravljati evropskim fondovima za spas, Evropskim stabilizacionim mehanizmom (EMS) i Evropskim fondom za finansijsku stabilnost (EFSF), ali da detalji još nisu definisani.
Čak i poslije dugo očekivanog dogovora, evropski lideri pred sobom imaju još mnogo prepreka, a vlade i tržišta širom svijeta pomno posmatraju razvoj situacije, navodi američka agencija AP. (Agencije)
Berze u padu
Na velikim azijskim berzama akcija zabilježen je pad vrijednosti dionica, pošto su pristigli izvještaji o rezultatima jedanaestočasovnih razgovora lidera Unije.
Dalekoistočni investitori su, naime, počeli da sumnjaju u mogućnost da će lideri EU okončati samit od presudne važnosti postizanjem opšteprihvatljivog rješenja koje bi bilo dovoljno radikalno da zaustavi dužničku krizu.
Nikola Sarkozi
Ako želite klauzulu kojom ne učestvujete u evrozoni, a namjeravate da učestvujete u svim njenim odlukama, to nije moguće
Dejvid Kameron
Ne koristimo evro i drago mi je zbog toga. Nikada se nećemo priključiti evrozoni
Angela Merkel
Uvijek sam govorila da je potrebno da 17 država evrozone vrati kredibilitet. Mislim da to može da se desi i desiće se