Evropski aerodromi u septembru 2026. primili su 3,2 odsto više putnika nego godinu ranije, dok je u trećem tromjesečju promet porastao 3,4 odsto, objavilo je udruženje ACI Europe.
Produžena ljetna sezona pomogla je da se rast održi i u septembru. Za zimu se očekuje znatno sporiji rast broja ponuđenih sjedišta, dok skupo gorivo i rast cijena karata prijete da oslabe potražnju.
Zašto avio-kompanije režu zimske planove?
Broj ponuđenih sjedišta na letovima širom evropske aerodromske mreže ove zime trebalo bi da poraste 1,6 odsto u odnosu na prethodnu zimsku sezonu. Prošle zime rast je iznosio 6,3 odsto. Avio-kompanije, dakle, smanjuju dio planiranih kapaciteta, dok ukupan broj ponuđenih sjedišta i dalje blago raste.
Generalni direktor ACI Europe Olivije Jankovec rekao je da se potražnja tokom ljeta pokazala "izuzetno otpornom" uprkos geopolitičkim i ekonomskim pritiscima. Upozorio je da visoke cijene avionskog goriva podstiču trajnije rezove u zimskim redovima letenja i da će pritisak na prevoznike rasti kako bude slabila njihova ugovorena zaštita od poskupljenja goriva. Skuplje karte i veći troškovi života mogli bi da zakoče potražnju, dok će se aerodromi sve snažnije takmičiti da privuku nove linije i zadrže postojeće.
Gdje je broj putnika najviše porastao?
Na aerodromima izvan grupe EU+, koja obuhvata Evropsku uniju, Evropski ekonomski prostor, Švajcarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, promet je porastao 5,1 odsto. U grupi EU+ rast je iznosio 2,8 odsto.
U grupi EU+ najveći skok zabilježila je Slovačka, 74,6 odsto. Slijede Slovenija (16,6 odsto), Estonija (13,4), Malta (12,1), Mađarska (9,5) i Poljska (8,1). Promet je pao u Austriji (6,3 odsto), Islandu (5,5), Letoniji (1), Francuskoj (0,5) i na Kipru (0,2). Među najvećim tržištima prednjačile su Italija s rastom od 6,4 odsto i Španija s 4,2 odsto. Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježilo je rast od 1,2 odsto, a Njemačka tek 0,1 odsto. ACI Europe među faktorima koji su uticali na te razlike navodi ekonomske prilike i visoke poreze u avio-saobraćaju.
Izvan grupe EU+ prednjačile su Crna Gora (26,4 odsto), Sjeverna Makedonija (25,2) i Albanija (21,3). Aerodrom u Podgorici imao je 44,2 odsto više putnika. Turska je zabilježila rast od 3,5 odsto, ispod prosjeka svoje grupe, što ACI Europe povezuje s vezama s bliskoistočnim tržištima i ekonomskim teškoćama u zemlji, navodi ACI.
Koji su aerodromi bili najprometniji?
Istanbul je ostao na prvom mjestu, a Madrid je pretekao pariski "Šarl de Gol" i popeo se na treću poziciju.

Istanbulski aerodrom "Sabiha Gokčen" imao je najveći rast među aerodromima koji godišnje opslužuju više od 40 miliona putnika. U septembru je primio 4,79 miliona putnika, 8,4 odsto više nego godinu ranije.
Jesu li se mali aerodromi vratili na nivo iz 2019. godine?
Aerodromi s manje od milion putnika godišnje zabilježili su septembarski rast od 3,9 odsto, ali su i dalje bili 24,3 odsto ispod nivoa iz 2019. godine. Na nivou cijele mreže teretni promet porastao je 3 odsto, dok je broj polijetanja i slijetanja povećan 1,9 odsto u odnosu na septembar 2025.