Korita rijeka koja više podsjećaju na potoke, omekšali asfalt i isušena polja trenutno su najupadljivije slike suše u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Rekordan nedostatak padavina tokom prethodnih mjeseci i ljetni toplotni talasi već su izazvali ozbiljnu štetu privredi i infrastrukturi širom regiona.
U poljoprivredi je već sada jasno da će prinosi, posebno kukuruza i suncokreta, biti znatno ispod prosjeka.
Zbog visokih temperatura povremeno se ograničavaju drumski, željeznički i naročito riječni saobraćaj.
Ipak, najveći problem u pojedinim državama predstavlja ozbiljna kriza u proizvodnji električne energije, koja je već dovela i do smanjenja proizvodnje u industriji.
Glavni uzrok je istorijski nizak vodostaj Dunava.
Najviše su pogođene Mađarska i Rumunija. Austrija, Slovačka, Srbija i Bugarska takođe osjećaju posljedice niskog vodostaja, ali u znatno manjoj mjeri, piše DW.
Mađarska: Najteža energetska kriza u posljednjim decenijama
Nijedna zemlja u regionu trenutno nije toliko pogođena sušom i vrućinom kao Mađarska.
Mjesecima u velikom dijelu zemlje gotovo da nema kiše. U srijedu, 5. avgusta 2026, u Budimpešti su izmjerena 43 stepena Celzijusa, dok su temperature širom zemlje na mnogim mjestima prelazile 40 stepeni.
Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava nuklearna elektrana Pakš južno od Budimpešte morala je gotovo u potpunosti da obustavi rad.
Možda vas zanima i ovo:
Dunav otkrio tajnu staru 80 godina: Izronio motocikl Vermahta, nađene kosti (FOTO)
Elektrani nedostaje dovoljno rashladne vode, a temperatura rijeke je previsoka. Trenutno radi sa svega oko 12 odsto kapaciteta.
Ukoliko vodostaj Dunava nastavi da opada, elektrana bi mogla potpuno da bude ugašena.
Mađarska vlada zbog toga već danima poziva velike potrošače da štede električnu energiju.
Neki veliki proizvođači, među kojima su Audi Đer, naftno-hemijski koncern MOL i druge kompanije, već su smanjili proizvodnju.
Kriza je posebno ozbiljna zato što je mađarski energetski miks veoma nepovoljan za ovakve situacije.
Pakš proizvodi oko polovinu električne energije proizvedene u zemlji i pokriva približno trećinu ukupne potrošnje. Pored nuklearne energije postoje veliki solarni kapaciteti, ali nedostaju sistemi za skladištenje energije, moderne gasne elektrane, kao i značajniji kapaciteti vjetroelektrana i hidroelektrana.
Čak i kada vodostaj Dunava ponovo poraste, elektrana ne može odmah da nastavi rad punim kapacitetom. Pokretanje reaktora zahtijeva vrijeme, pa će Mađarska još sedmicama morati da uvozi skupu električnu energiju.
Rumunija: Miniranje stijena zbog vode
Sličnu, iako nešto manje dramatičnu krizu prolazi Rumunija. Nuklearna elektrana Černavoda, koja se takođe nalazi na Dunavu, proizvodi približno petinu električne energije zemlje.
Prošle sedmice jedan od dva bloka snage po 700 megavata morao je da bude isključen zbog niskog vodostaja.
Rumunske vlasti su čak minirale jednu stijenu jugozapadno od elektrane kako bi povećale dotok vode u istočni rukavac Dunava na kojem se nalazi postrojenje.
Dodatno su desetine tona kamenja ubačene u rijeku kako bi se više vode usmjerilo prema elektrani.
Rumunija raspolaže relativno uravnoteženom kombinacijom hidroenergije, nuklearne energije, gasa, uglja i vetra. Međutim, zbog velikog udjela hidroenergije veoma je osjetljiva na dugotrajne suše.
Neki veliki industrijski pogoni, među njima Dačija i Ford Rumunija, već su smanjili proizvodnju. Vlada je najavila da bi u krajnjem slučaju mogla da naredi pojedinim fabrikama privremenu obustavu rada.
Rumunija se inače smatra jednom od evropskih zemalja koje su najviše pogođene procesima isušivanja zemljišta i dezertifikacije.
Srbija: Nepovoljan energetski miks
I Srbija snažno osjeća posljedice suše i niskog vodostaja Dunava. Oko 65 odsto električne energije proizvodi se iz uglja, a oko 25 odsto iz hidroelektrana.
Međutim, hidroelektrane Đerdap trenutno proizvode samo mali dio svoje uobičajene količine električne energije.
Pročitajte još:
Istorijski nizak vodostaj Dunava, mještani u nevjerici (FOTO)
Termoelektrane Kostolac A i B, istočno od Beograda, koje koriste vodu iz Dunava za hlađenje, takođe su morale da smanje proizvodnju.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je Dunav važan transportni koridor za ugalj i petrohemijske proizvode. Zbog niskog vodostaja teretni brodovi mogu da prevoze samo dio uobičajenog tereta.
Ipak, kriza još nije dostigla nivo na kojem bi veliki industrijski kompleksi morali da obustave proizvodnju.
Slovačka i Austrija manje pogođene
U Slovačkoj oko 60 odsto električne energije dolazi iz nuklearnih elektrana, a oko 20 odsto iz hidroelektrana.
Za razliku od Mađarske i Rumunije, slovačke nuklearne elektrane Bohunice i Mohovce koriste rashladne tornjeve, a ne protočne sisteme hlađenja. Zbog toga troše manje vode i manje zavise od stanja rijeka.
Hidroelektrana Gabčikovo na Dunavu jeste pogođena niskim vodostajem i trenutno radi samo jedna od osam turbina.
Uprkos tome, proizvodnja je svega 12 odsto niža nego u istom periodu prošle godine.
Većih obustava industrijske proizvodnje za sada nema.
Slična je situacija i u Austriji. Iako ta zemlja oko 60 odsto električne energije dobija iz hidroelektrana, dio sistema čine akumulacione i reverzibilne hidroelektrane koje koriste uskladištene zalihe vode. Zahvaljujući tome Austrija je manje osjetljiva na kratkotrajne sušne periode.
Pored toga, oko 30 odsto električne energije proizvodi iz drugih obnovljivih izvora.
Bugarska: Prednost velikih baterijskih skladišta
Za razliku od Rumunije, Bugarska zasad nije zapala u energetsku krizu.
Nuklearna elektrana Kozloduj, koja proizvodi do 40 odsto električne energije zemlje i takođe se nalazi na Dunavu, ima sistem hlađenja bolje prilagođen niskom vodostaju od elektrana u Mađarskoj i Rumuniji.
Zbog toga radi gotovo punim kapacitetom.
Istovremeno, Bugarska vrlo malo zavisi od hidroenergije, a posljednjih godina snažno je investirala u solarnu i vjetroenergiju.
Najveća prednost Bugarske ipak su ogromni kapaciteti za skladištenje energije. Zemlja raspolaže baterijskim sistemima ukupne snage 3,4 gigavata i kapaciteta skladištenja od 8,6 gigavat-sati.
To predstavlja čak 16 odsto ukupne instalisane proizvodne snage države, što je nivo koji trenutno nema nijedna druga zemlja na svijetu.
Zahvaljujući tome, Bugarska može da ublaži nestašice i opterećenja bez potrebe za skupim uvozom električne energije. Istovremeno se pozicionira kao regionalni lider u primjeni novih energetskih tehnologija i kao važno čvorište za stabilizaciju elektroenergetskih mreža i cijena električne energije u regionu.
