BANJALUKA, SARAJEVO - Njemačka će od 1. januara naredne godine prepoloviti godišnju kvotu za radnike sa zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, što bi građanima BiH moglo suziti mogućnosti za odlazak na rad u tu zemlju, dok bi domaćim poslodavcima istovremeno moglo ostati više radne snage.
Ukratko:
- Njemačka kvotu smanjuje sa 50.000 na 25.000 radnika
- Građanima BiH biće sužen prostor za odlazak na rad
- Domaći poslodavci mogli bi zadržati više radne snage
- Njemačko građevinarstvo strahuje od manjka radnika
- BiH radnici mogli bi posao tražiti u drugim zemljama
Manje odlazaka moglo bi pomoći domaćoj privredi
Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, smatra da smanjenje godišnje kvote za radnike sa zapadnog Balkana u Njemačkoj sa 50.000 na 25.000 neće imati veliki uticaj na domaću privredu.
"To je ohrabrujuće iz jednog prostog razloga - ti radnici se povlače direktno iz naših firmi, iz naših privrednih društava, i odlaze da rade u Njemačku i na njemačkom sistemu. Međutim, realno mislim da Njemačka nema ni kapacitet da povuče toliki broj pravih radnika. To je moje mišljenje", rekao je Petrović za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, eventualno smanjenje odlaska radnika moglo bi imati pozitivan efekat na domaću privredu, ali prije donošenja zaključaka potrebno je pogledati koliko je radnika zaista otišlo u Njemačku tokom prethodnih godina.
"To bi prije svega trebalo da vidimo - koliko je prošle godine radnika otišlo. Možda su samo oni prilagodili mogućnostima i stvorili jednu bombastičnu izjavu da smanjuju broj ljudi koje će odvoditi, a u suštini ni Njemačka nema toliki broj radnika koji bi mogla da povuče", naveo je Petrović.
Radnici će tražiti posao u drugim zemljama
Igor Gavran, ekonomista, ističe da bi smanjenje broja radnika koje Njemačka prima sa zapadnog Balkana moglo dodatno suziti mogućnosti za zapošljavanje i ostvarivanje prihoda za dio građana BiH.
"Naći će se još manje prilika za zapošljavanje i ostvarivanje prihoda. Neke bi to moglo podstaći, ili natjerati, kako god da na to gledamo, na prihvatanje nepovoljnijih uslova rada i nižih primanja u Bosni i Hercegovini, dok će se drugi samo preorijentisati na traženje posla u nekim trećim zemljama", rekao je Gavran za "Nezavisne novine".
Kako dodaje, važno je imati u vidu da je veliki broj građana BiH u prethodnim godinama regulisao dugoročni boravak u Njemačkoj, zbog čega se oni neće vraćati, dok će dio radnika, kako smatra, i dalje pokušavati da ode na rad u Njemačku, uključujući i rad na crno.
"Ipak, sve je ovo prije svega odraz loše ekonomske situacije u Njemačkoj, a ne nekih ciljanih ograničenja za radnike iz naše regije. Mnoge kompanije otpuštaju radnike i zatvaraju cijele fabrike, tako da je logično da Njemačka želi dati prioritet vlastitim građanima prilikom zapošljavanja i da objektivno više ne treba isti broj stranih radnika kao ranije", naveo je Gavran.
Prema njegovim riječima, eventualno jačanje političkih partija koje se generalno protive useljavanju stranaca moglo bi u budućnosti dodatno uticati na mogućnosti zapošljavanja stranih radnika.
"Jačanje političkih partija koje se generalno protive useljavanju stranaca i njihova moguća vlast u budućnosti u većem broju njemačkih pokrajina, pa možda i na saveznom nivou, sigurno bi vodilo još većem smanjenju broja raspoloživih radnih mjesta za strance. Međutim, to je tek dugoročna potencijalna perspektiva, a ne trenutna pojava", rekao je Gavran.
On smatra da bi za građane BiH najbolje rješenje bilo stvaranje više radnih mjesta sa pristojnim uslovima rada i boljim primanjima u vlastitoj zemlji.
"Za građane BiH bi sigurno najbolja perspektiva bila otvaranje više radnih mjesta s pristojnim uslovima rada i primanjima u našoj zemlji, pa nam onda sve ovo ne bi bilo toliko bitno", zaključio je Gavran.
Njemačkoj i dalje trebaju strani radnici
Centralno udruženje njemačkog građevinarstva upozorilo je da bi smanjenje kvote moglo otežati realizaciju brojnih građevinskih i infrastrukturnih projekata.
Prema podacima koje navodi Centralno udruženje njemačkog građevinarstva, oko 30 odsto radnih viza za građane zapadnog Balkana odlazi u građevinski sektor, više nego u bilo koju drugu djelatnost.
Predsjednik Udruženja Feliks Paklepa rekao je da na njemačkim gradilištima svaki sedmi zaposleni ima strani pasoš, dok je za građevinsku industriju Zapadnobalkanska regulativa jedan od važnih načina dolaska radne snage iz trećih zemalja.
Udruženje upozorava da bi, ukoliko kvota bude prepolovljena, građevinarstvo već do kraja 2026. godine moglo ostati bez oko 8.000 radnika.
Građevinarstvo strahuje od manjka radne snage
Zapadnobalkanska regulativa odnosi se na državljane Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, samoproglašenog Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. Omogućava im zapošljavanje u Njemačkoj uz ugovor sa njemačkim poslodavcem, pod uslovima propisanim ovom regulativom.
Godišnja kvota je 2024. godine povećana sa 25.000 na 50.000, a planirano smanjenje na 25.000 predstavlja povratak na raniji nivo.
Njemačko građevinarstvo traži da kvota ostane najmanje na sadašnjem nivou od 50.000, uz brže i digitalizovano izdavanje viza