Privreda

"Slavica" nekada hranila 330 porodica, danas od fabrike ostalo sjećanje

"Slavica" nekada hranila 330 porodica, danas od fabrike ostalo sjećanje
Foto: Pexels/Ilustracija | "Slavica" nekada hranila 330 porodica, danas od fabrike ostalo sjećanje
J.T.

Nekadašnja zrenjaninska fabrika tekstila "Slavica" počela je sa ručnom izradom jorgana i dušeka, a kasnije izrasla u fabriku sa stotinama zaposlenih i izvozom na sva svjetska tržišta.

U Njegoševoj ulici u Zrenjaninu i dalje stoje objekti i natpis koji podsjećaju da je tu nekada radilo preduzeće za proizvodnju konfekcije i jorgana "Slavica", piše Dnevnik.rs.

Preduzeće je osnovano 1956. godine na temeljima djelatnosti Udruženja zanatlija, čiji su se članovi bavili ručnom izradom jorgana, dušeka i konfekcije.

Kustoskinja-etnološkinja Narodnog muzeja Zrenjanin Aleksandra Kozarev rekla je da je prvobitna lokacija ovog preduzeća bila u Beogradskoj ulici. 

Od jorgana do proizvodnje konfekcije

Međutim, zbog povećanja obima proizvodnje i broja zaposlenih, kojih je već 1957. godine bilo 150, postojeći objekti više nisu zadovoljavali potrebe preduzeća, pa je "Slavica" preseljena u prostor nekadašnje Tvornice namještaja "Pavle Melegi", u Njegoševoj ulici broj 6.

"Usled sve veće popularnosti jorgana i dušeka od sintetičkih vlakana, početkom sedamdesetih godina u 'Slavici' je došlo do preorijentacije na proizvodnju konfekcije. Izrada ručno rađenih dušeka u potpunosti je obustavljena, dok je proizvodnja jorgana nastavljena, ali u znatno smanjenom obimu", navela je Kozarev.

Muzej poziva savremenike

Etnološko odjeljenje Narodnog muzeja Zrenjanin radi na dokumentovanju i prikupljanju građe u vezi sa nekadašnjom zrenjaninskom tekstilnom industrijom.

 

Muzej je pozvao sugrađane da se obrate Aleksandri Kozarev ukoliko posjeduju predmete koji su nastali ili korišćeni u Industriji tepiha "Proleter", Fabrici čarapa "Udarnik", Fabrici šešira "Begej" ili Radnoj organizaciji "Sloga". To mogu biti proizvodi, katalozi, fotografije, dokumentacija, nagrade, priznanja, brojevi fabričkih listova i informatora, dijelovi radnih uniformi i drugi predmeti.

Sredinom sedamdesetih godina fabrika je imala oko 330 zaposlenih. Mjesečno se proizvodilo oko 30.000 pantalona i 40.000 komada raznovrsne dječje konfekcije, a fabrika je imala višegodišnje ugovore za izvoz robe u zemlje poput Njemačke, Danske i Libije.

"Slavica" postala dio "Sloge"

"Nakon donošenja Zakona o udruženom radu 1976. godine, zrenjaninske fabrike miderske robe, trikotaže i konfekcije, među kojima je bila i 'Slavica', udružile su se u Radnu organizaciju 'Sloga'. Pod okriljem 'Sloge', 'Slavica' je od 1977. godine funkcionisala kao OOUR", istakla je Aleksandra Kozarev.

O tome šta se u preduzeću dešavalo tokom osamdesetih i devedesetih godina nema javno dostupnih podataka. 

"Slavica" je, međutim, doživjela sudbinu brojnih drugih nekada čuvenih zrenjaninskih fabrika koje su vremenom nestale sa privredne scene, prenosi b92.

Najčitanije