BANJALUKA - Lijekovi koji se koriste za snižavanje krvnog pritiska, sprečavanje srčanog udara odnosno stvaranja tromba, te snižavanje holesterola, skuplji su u RS nego u zemljama u regionu, uključujući čak i apoteke u Sloveniji, gdje pacijenti u nekim slučajevima mogu da prođu i do tri puta jeftinije.
"Nezavisne" su provjerile cjenovnike u više od 20 apoteka u RS, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, te kod nas, a ustanovili smo da su cijene tableta Byol, Plavix, Nebilet i Crestor u većini slučajeva "najdeblje" upravo u našim apotekarskim ustanovama.
Istina, u većini država u regionu na ova je sredstva manji ili nulti PDV, ali kada se u obzir uzme i ta činjenica, opet zdravlje ovdje najviše košta, ne samo pacijente, već i kompletno zdravstvo. Stoga se pacijenti, koji sumnjaju da se neko "ugrađuje" u iznose koje plaćaju, s razlogom pitaju zašto su cjenovnici ovdje tako "debeli".
Da je riječ o krajnje nelogičnim iznosima, pokazuje primjer Byola od pet miligrama, koji se koristi za krvni pritisak i kod nas košta oko 11 maraka po kutiji, a u Srbiji je za isti lijek potrebno izdvojiti čak četiri puta manje novca, odnosno oko 2,83 KM. Pacijenti u Hrvatskoj kutiju istog lijeka mogu da kupe po takođe nižoj tarifi, jer košta blizu sedam KM.
Da sve bude još alarmantnije, dovoljno se osvrnuti na informacije koje su nam potvrđene iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS, gdje kažu da je za lijekove generičkog naziva bisoprolol, u čiju grupu spada i Byol, trošak FZO RS u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio 379.255 maraka, a izdato je 86.136 kutija.
"Ali, u ovu potrošnju spada više lijekova koji imaju isti hemijski sastav, dozu i oblik generičkog naziva bisoprolol. Dakle, ova potrošnja se ne odnosi samo na lijek Byol", obrazlažu u FZO RS.
Plavix, koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka (tromba), u apotekama u RS košta oko 61 marku, a u Sloveniji mu je vrijednost tri puta manja, odnosno oko 21 KM, što je ovdašnjim pacijentima neshvatljivo. Treba reći da Slovenci taj lijek na recept dobijaju besplatno, dok participacija u RS iznosi blizu šest maraka.
FZO RS je za 11 mjeseci prošle godine za lijekove generičkog naziva klopidogrel, gdje spada i Plavix, potrošio oko 1,5 miliona maraka za ukupno 20.477 kutija. To znači da je svaka kutija lijekova iz ove grupe Fond koštala čak 73 marke. Provjerili smo i ustanovili da je Plavix dosta jeftiniji i u Hrvatskoj i u Srbiji i u Crnoj Gori, te u Sloveniji (čak tri puta), u kojoj zdravstvo, očigledno, funkcioniše mnogo kvalitetnije nego kod nas.
Tu se, međutim, našim pacijentima ne nazire ni početak patnje jer Nebilet, lijek za krvni pritisak, u RS košta od 25 do 29 maraka. Naravno, sve četiri države iz regiona koje smo zvali imaju jeftiniji Nebilet.
Ništa bolje stanje nije ni kada je riječ o lijeku Crestor, koji snižava holesterol i sprečava srčani udar. U apotekama kod nas Crestor od 10 miligrama košta oko 29 maraka, a nešto skuplji je u okruženju, dok je vrijednost u Sloveniji ponovo manja (oko 23 KM).
Crestor, zajedno s ostalim lijekovima istog generičkog koda, koštao je FZO RS u prvih 11 mjeseci oko 458.000 maraka, i to za samo 1.940 kutija.
Banjalučanin koji koristi Byol kaže da se šokirao nakon saznanja da je taj lijek u Srbiji nekoliko puta jeftiniji.
"Nemoguće da isti lijek ovdje košta mnogo više nego u susjednoj zemlji. Nisu tu čista posla! Ne može se meni prodavati 'prazna slama', jer nisam dijete. Treba fino istražiti ko je odgovoran što su brojni lijekovi kod nas skuplji nego u regionu", kaže ovaj pacijent.
Poput pacijenata, i Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS, sumnja da je riječ o malverzacijama i da ima mnogo toga što bi trebalo "pročešljati". Kaže da su neki lijekovi u RS 50 maraka, a u Srbiji oko 19 maraka.
"Treba naći način da se to spriječi. Ima tu malverzacija puno, vidite šta se dešavalo u Srbiji s tom farmaceutskom mafijom i mislim da bi trebalo više računa povesti o tome", jasan je Granulić.
Svaka tableta 161,50 KM
Gotovo je nevjerovatna činjenica da je za lijekove generičkog naziva erlotinib, u čiju grupu spada i lijek Tarceva, a koji se koristi pri liječenju raka, FZO RS za 11 mjeseci prošle godine izdvojio 548.000 maraka, i to za 3.393 tablete, što znači da je tableta koštala oko 161,50 KM.
U Fondu, koji ove lijekove finansira u stoodstotnom iznosu, međutim, tvrde da se sve nabavlja "putem međunarodnih javnih tendera", mada ostaje nejasno zašto su cijene ovako visoke.
Lijeka Tarceva nema u apotekama u RS, a i u Sloveniji je mnogo jeftiniji nego što ga FZO RS plaća. Saznajemo da Sloveniji jedna tableta Tarceva košta između 30,50 i 134 marke, što zavisi od toga koliko miligrama je u pitanju.
Insulin "težak" 10,5 miliona KM
U FZO RS tvrde da se za dobavljača insulina koristi najpovoljniji ponuđač, te da je za 11 mjeseci prošle godine za insulin potrošeno 10,5 miliona maraka.
"Insulin se nabavlja putem međunarodnih javnih tendera, na prijedlog nacionalnog koordinatora za dijabetes melitus u RS, koji je ujedno i stručni konsultant FZO RS za praćenje i realizaciju ugovora", tvrde u FZO RS, dok naši izvori kažu da RS, ipak, nabavlja jedan od najskupljih insulina, koji "zaobilaze" i brojne bogate evropske države.