Tržište

Avokado u zemlji porijekla sve rjeđi

Avokado u zemlji porijekla sve rjeđi
Foto: N.N. | Avokado u zemlji porijekla sve rjeđi
N.N.

MEKSIKO SITI - Avokado već godinama slovi kao superhrana, a u posljednje vrijeme je ovu, donedavno egzotičnu voćku, otkrila i široka publika.

Samo se za vrijeme najvećeg sportskog spektakla u SAD, Super Bowla, iz Meksika na sjever izveze 120.000 tona avokada, koji je glavni sastojak popularnog umaka gvakamole bez kojeg je nezamisliva konzumacija čipsa, načosa i sličnih grickalica. Od 2014. se količina uvezenog avokada učetvorostručila.

Zato je avokado u zemlji porijekla sve rjeđi. Već odavno prodavači brze hrane svoje takose serviraju s lažnim gvakamolijem u kojem umjesto avokada glavnu ulogu igraju tikvice. Iako lažni gvakamole bojom i ukusom podsjeća na pravi, meksički gurmani su očajni.

"Ovo zaista boli", komentariše internetska stranica "Chilango" nestašicu avokada.

Gurmani se u međuvremenu snalaze različitim receptima, ali ostaje činjenica da je avokado zbog drastičnog porasta cijena za meksičkog potrošača postao luksuz.

Krajem juna kilogram avokada je koštao oko 100 pezosa (pet dolara). Razlog je, kako za dnevnik "Diario de Coahuila" objašnjava poljoprivrednik Pedro Bucio, loša berba i pojačana potražnja iz SAD.

Ali ako pitate meksičkog ministra poljoprivrede, stvar nije tako jednostavna. Viktor Viljalobos krivi špekulante za manjak omiljenog masnjikavog voća. Ali, brojke govore u prilog prvoj tezi: proizvodnja je ove godine pala za 1,2 odsto, dok je potražnja porasla za 7,6 odsto.

Avokado je kao superhrana doživio proteklih godina veliki porast popularnosti u zapadnim zemljama, gdje mu se pripisuju svakojake moći: od snižavanja holesterola, preko jačanja imunološkog sistema pa sve do sredstva za brže mršavljenje. Zanimljivo je da je uvoz avokada iz Meksika zbog nametnika do 1997. u SAD bio zabranjen. Danas četiri petine meksičkog avokada završe na stolu sjevernog susjeda. Samo prošle godine Meksiko je prodao avokada za 2,5 milijardi dolara  što je više nego od prodaje nafte.

Nijemci u isto vrijeme avokado uvoze iz Perua, Čilea, Španije i Izraela.

Posao s avokadom je postao toliko unosan, da se u međuvremenu u njega miješaju i ozloglašeni narkokarteli. U meksičkoj saveznoj zemlji Mičoakan, centru proizvodnje sintetičkih droga, ali i uzgoja avokada, narkomafija od uzgajivača avokada već odavno ubire reket. U međuvremenu transporte avokada prate paravojne naoružane milicije.

Uz sve to dolazi još i porazni ekološki efekat uzgoja "zelenog zlata". Avokadu treba mnogo vode, što u vrijeme klimatskih promjena nije najpovoljnija činjenica. Zbog uzgoja avokada se ilegalno krče ogromne površine zaštićenih prašuma.

Povećanje svjetske potražnje za avokadom je poraslo do tolike mjere da je Meksiko, gdje se po glavi stanovnika konzumira godišnje sedam kilograma ovog voća, razmišljao i o uvozu jeftinijeg avokada.

Kao da to nije dosta, u meksičku dramu u vezi s avokadom se umiješao i američki predsjednik Donald Tramp, koji je uzdrmao tržište prijetnjom uvođenja drastičnih carina u slučaju da Meksiko ne učini više protiv ilegalne migracije. Od carina se u posljednji trenutak odustalo, a Meksikanci sada zbog toga moraju sve češće konzumirati lažni gvakamole od tikvica.

(DW)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije