BEČ - Glavni grad Austrije suočava se posljednjih nekoliko godina s neuobičajeno visokim ljetnim temperaturama i zbog klimatskih promjena ima znatno više vrućih dana s temperaturom iznad 30 stepeni.
Uz mnogobrojne mjere za hlađenje gradskih toplinskih otoka, ekološki prihvatljiva klimatizacija je postala imperativ.
Stručnjaci predviđaju da će za oko 20 godina biti potrebno isto toliko energije za hlađenje kao i za grijanje.
Bečko preduzeće za snabdijevanje energijom "Wien Energie" koristi od 2007. godine daljinsko hlađenje i masovno povećava kapacitet hlađenja - s godišnjom stopom rasta od 10 do 15 odsto.
"Korišćejem otpadne toplote za pogon rashladnika "uštedi" se oko 50 odsto ugljen-dioksida (CO2), u odnosu na konvencionalne sisteme klimatizacije", navodi se.
U Beču trenutno postoji 16 postrojenja za daljinsko hlađenje. "Wien Energie" snabdijeva potrošače širom grada preko mreže daljinskog hlađenja dužine više od 12 kilometara s ukupnim rashladnim kapacitetom od oko 130 megavata (MW). To odgovara kapacitetu hlađenja 1,3 miliona hladnjaka i površini od više od 2.500.000 m² klimatizovanog poslovnog prostora ili 250 fudbalskih igrališta.
"Trenutno snabdijevamo velike korisnike kao što su bolnice, Univerzitet u Beču ili hoteli. Međutim, naporno radimo da bismo mogli ponuditi tu tehnologiju i privatnim korisnicima. U narednih pet godina uložićemo oko 65 miliona evra, za proširenje daljinskog hlađenja", rekao je direktor preduzeća "Wien Energie" Mihael Štrebl, saopštio je Eurocomm-PR Sarajevo, Mreža za međunarodnu komunikaciju Grada Beča.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.