BRISEL, BANJALUKA - BiH bi krajem 2013. godine, nakon 14 godina pregovora, trebalo da postane punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije (STO), nakon što je za to danas dobila snažnu podršku Evropske unije.
Sporazum o pristupu trižištu u okviru pregovora za pristupanje STO-u danas su u Briselu potpisali ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i komesar EU za trgovinu Karel de Guht.
Šarović je izjavio da je riječ o ključnom sporazumu o okviru procesa, ocijenivši da preostali dio posla može biti okončan do ministarske konferencije u Baliju krajem 2013, kada bi Sekretarijat STO-a mogao donijeti odluku o prihvatanju BiH u punopravno članstvo.
"Ovo je ključna poruka za još četiri zemlje (SAD, Ukrajinu, Brazil i Južnu Koreju) koje nemaju potpisan bilateralni sporazum sa BiH, da iza nas stoji jedna moćna organizaciji kao što je EU i da treba da se privedu kraju pregovori", naglasio je Šarović.
BiH je, prema njegovim riječima, ove godine ostvarila ključni napredak, kada je potpisala bilateralne sporazume se više zemalja, posljednji sa Indijom.
Potpisivanjem dokumenta u Briselu zvanično su okončani pregovori BiH sa 27 država EU, kao članica STO, te smo ušli u grupu zemalja prioriteta u 2013. godini kada je riječ o pristupanju toj svjetskoj asocijaciji. Sporazum omogućava snižavanje carina u trgovini robom i otvaranje tržišta usluga nakon pristupanja STO-u, što su obaveze koje će u budućnosti biti definsane u Protokolu o pristupanju BiH STO-u.
Duljko Hasić, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je sve izvjesnije članstvo u STO-u dobar signal za strane investitore da naša država radi na uređenju ekonomskog sistema, što automatski smanjuje investicioni rizik. Druga pogodnost je, ukazuje, otvorena mogućnost pristupa tržištu više od 150 zemalja članica STO-a pod ravnopravim uslovima i u skladu sa poštivanjem utvrđenih međunarodnih pravila.
BiH je ove godine ostvarila ključni napredak, kada je potpisala bilateralne sporazume se više zemalja, posljednji sa Indijom
"Pristup STO-u će nas natjerati na reformu privrednog zakonodavstva, stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i mobilnost tržišta rada. Članstvo podrazumijeva liberalizaciju trgovine, gdje kroz utvrđene mehanizme možemo tražiti ukidanje necarinskih barijera koje pojedine države primjenjuju prema BiH", istakao je Hasić.
Napominje, međutim, da navedene šanse koje pruža potpuna liberalizacija trgovine, istovremeno, zbog slabosti bh. institucija, postavljaju i opasnost za nejaku domaću privredu.
"STO će tražiti smanjenje carina na uvoz određene robe, što će dodatno pogoditi nekonkurentnu bh. privredu, koja, sa druge strane, zbog utvrđenih pravila, više neće moći računati na direktne državne podsticaje i subvencije izvoza", ukazao je Hasić.
Analitičari kažu da najveću prepreku članstvu predstavlja Ukrajina, koja nas uslovljava u svim oblastima, uključujući potpuno ukidanje carina za nepoljoprivredu i poljoprivredu, te pristup tržištu svih sektora usluga.
Ukazuju da Ukrajina posljednjih nekoliko godina blokira nekoliko zemalja na putu okončanja pristupnih pregovora sa STO postavljanjem zahtjeva u oblasti pristupa tržištu koji prevazilaze interese njene privrede, a u stepenu liberalizacije prevazilaze ustupke koje zemlje daju za članstvo u toj organizaciji.
U pregovaračkom timu BiH ranije su rekli da u oblasti poljoprivrede, kao najosjetljivijoj, čine napore da obezbijede što viši dozvoljeni nivo ukupne podrške za mjere koje su predmet ograničenja.