Trgovci na svjetskim barzama juče su se prerano poveselili, očekujući brzi krah libijskog čelnika Moamera el Gadafija, pa je cijena nafte pala za preko tri dolara po barelu.
Međutim, stvari su se danas vratile na staro, pa je cijena sirove brent nafte skočila na 108,91 dolar po barelu, a američka sirova nafta na 85,66 dolara za barel. Štaviše, to su veće cijene nego što su bile prije "pada" Tripolija.
"Mogli bi proći mjeseci prije nego Libija ponovno počne s izvozom nafte. Euforija nastala u ponedjeljak bila je preuranjena. Međutim, zemlja još nije ni blizu mira niti ima organizovanu vladu. Pun toga nedostaje", kazao je Džon Vautrain iz tvrtke Purvin & Gertz za energetski konzalting.
"Libija će tek za nekoliko mjeseci početi s izvozom. Prognoziram da će biti potrebno 18 mjeseci da dosegne predratni nivo", kazao je bivši libijski ministar nafte Šokri Gamen. Prije konflikta, Libija je producirala oko 1.6 miliona barela dnevno, što je oko dva posto svjetske produkcije, piše Reuters.
Iako se jučerašnji pad cijene nafte može pripisati događajima u Tripoliju, kao i današnji skok, prejednostavno bi bilo tvrditi da ona imaju finansijski utemeljen uticaj za takve amplitude. Prvenstveno je riječ o psihološkom naletu, jer objektivno, cijenu nafte trenutno više definiše potražnja nego ponuda.
Dugoročni pad cijene nafte mogao bi prije biti zasnovan na projekciji smanjenja globalnog rasta i očekivanom padu opšte produkcije. To direktno podrazumijeva i smanjenu potražnju, koja bi mogla imati ključan uticaj na cijenu nafte, koja u ovom slučaju predstavlja antipod zlatu, čija vrijednost u istim uslovima raste.