BANJALUKA - Iako su budžeti BiH i entiteta od aktuelnog poskupljenja goriva profitirali za višemilionske iznose po osnovu naplate većih akciza i putarina, vlasti još ne planiraju smanjiti namete kojima bi smirili divljanje cijena na benzinskim pumpama.
Državne dažbine ukupnu maloprodajnu cijenu goriva opterećuju sa 40 odsto, ali resorni bh. zvaničnici kažu da i u ovako opterećenim budžetima države i entiteta nema prostora za smanjenje akciza i putarina na naftne derivate.
Prosta računica pokazuje da na sadašnju prosječnu cijenu litra motornog benzina od 2,50 KM država i entiteti sebi uzmu čak 1,01 KM (akciza 0,40 KM, putarina 0,15 KM, posebna putarina za autoputeve 0,10 KM i PDV 0,36 KM).
"Jasno je da stalno poskupljenje goriva šteti prevoznicima i poljoprivrednicima, ali je nerealno očekivati smanjenje akciza i drugih dažbina na naftne derivate, jer bi to dovelo do smanjenja ukupnih javnih sredstava i produbilo postojeću dubiozu budžeta", izjavio je Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.
On kaže da takvo poresko rasterećenje ne bi dovelo do očekivanih rezultata, navodeći da je ključni problem preglomazna javna administracija zbog čijih plata i materijalnih troškova se zadržavaju visoki nameti privrede. Stoga kao jedini dugoročni potez vidi potrebu značajnog rezanja javne potrošnje koja bi otvorila prostor za smanjenje dažbina na naftne derivate i drugu robu.
U Udruženju prevoznika u unutrašnjem i međunarodnom transportu RS, koje je u ponedjeljak organizovalo bojkot točenja goriva na pumpama u RS, upozoravaju da su visoke cijene naftnih derivata dovele prevoznike do ivice propasti i prijete gašenjem autoprevozničke djelatnosti.
Iz tog razloga juče su uputili dopis predsjedniku Vlade RS Aleksandru Džombiću od kojeg traže da zakaže hitan sastanak predstavnika resornih ministarstava, Privredne komore i naftnih distributera, kako bi riješili probleme nastale poskupljenjem naftnih derivata.
"Učesnike sastanka ćemo upoznati s veoma teškim poslovanjem prevoznika i očekujem da svi iznesu kalkulacije cijena naftnih derivata kako bi vidjeli ko koliko zarađuje. Postoje pretpostavke da najveći dio sebi uzima država i stoga bi možda za dobrobit građana trebalo da se odrekne jednog dijela svog prihoda", kazao je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika RS.
Ukoliko vlasti i naftaši budu ignorisali njihove zahtjeve, prevoznici prijete blokadom drumskog transporta.
U banjalučkoj kompaniji "Nestro petrol", najvećem lancu benzinskih pumpi u RS, kažu da naftaši ne mogu smirivati cijene goriva na uštrb svoje "niske marže", već samo država koja uzima daleko veći procenat.
"Postojeće maloprodajne cijene su optimalne, jer mi ne možemo raditi bez profita. Davno su prošla vremena kada su naftni distributeri imali maržu od 20 do 30 odsto. Sada je naša marža svedena na svega pet do sedam odsto, što je daleko niže od marže trgovaca prehrambenim proizvodima i konfekcijom koja dostiže i do 30 odsto. Stoga jedini prostor za smanjenje cijene naftnih derivata ima država koja može korigovati iznose akciza i putarina", ističe Dragan Trišić, rukovodilac maloprodaje u "Nestro petrolu".
Slične stavove proteklih dana iznijeli su i u Udruženju vlasnika benzinskih pumpu u RS, dok su njihove kolege u FBiH uvjerene da ni i poresko rasterećenje ne bi malo efekta pri postojećim globalnim tržišnim poremećajima.
"Prvo, ne očekujemo da će doći do smanjenja dažbina, jer je isuviše složena i dugotrajna procedura za izmjene Zakona o akcizama. Kada bi do toga i došlo, to bi kratkoročno moglo smanjiti cijenu naftnih derivata za pet feninga po litru, ali ništa ne bi značilo u situaciji kada bi eskalacija krize na relaciji SAD - Iran - Izrael mogla strahovito podići cijenu nafte na svjetskom tržištu. Dakle, riječ je o geopolitičkom problemu na koji BiH nema odgovora niti mehanizme zaštite", ocjenjuju u Udruženju naftnih distributera FBiH.
Erste: Nafta ide na 200 dolara
Cijena barela sirove nafte ove godine bi mogla skočiti i na 200 američkih dolara u slučaju da se iranska kriza produbi i dođe do blokade Ormuskog moreuza, predviđa austrijska "Erste grupa".
"Iranska kriza sve je bliže eskalaciji. Najnoviji manevri, prijetnje, sankcije i embarga, kao i rat u sjeni koji se vodi dodatno su zaoštrili situaciju", navodi se u izvještaju.
"Erste grupa" ocjenjuje da će se "uskoro vidjeti kap koja će preliti čašu".
"Uprkos činjenici da bi Iran mogao blokirati Ormuski moreuz samo na kratki rok, posljedice bi bile dramatične", objašnjavaju analitičari "Erstea". Kroz Ormuski moreuz dnevno se prevozi 12 miliona barela sirove nafte, odnosno čak 90 odsto izvoza iz Persijskog zaliva i 30 odsto ukupnog morskog prometa naftom.
Fuad Kasumović
Nerealno očekivati smanjenje akciza, jer bi to dovelo do smanjenja ukupnih javnih sredstava i produbilo postojeću dubiozu budžeta
Dragan Trišić
Jedini prostor za smanjenje cijene naftnih derivata ima država koja može korigovati iznose akciza i putarina