BANJALUKA - BiH je u prvih pet mjeseci ove godine izvezla oko 21.000 tona žitarica i proizvoda od žitarica, što je čak tri puta manje nego u istom periodu 2021. godine, kada je izvoz ovih sirovina, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, iznosio 66.300 tona. Za proizvođače ovo nije iznenađenje, a kažu da, s obzirom na to koliko su nam neophodne ove sirovine, BiH ne bi ni trebalo da izvozi pšenicu.
Uz činjenicu da smo izvozili višestruko manje nego prošle godine, i prihodi po ovom osnovu smanjeni su za više od 50 odsto.
"Od 1. januara do 31. maja 2022. godine po osnovu izvoza žitarica i proizvoda od žitarica (proizvodi mlinske industrije, slad, skrob, inulin, pšenični gluten), BiH je zaradila 17,3 miliona KM. U istom periodu prošle godine vrijednost izvoza ovih sirovina iznosila je 36,4 miliona KM", kazali iz iz UIO BiH za "Nezavisne novine".
Kada su u pitanju države u koje je BiH najviše izvozila žitarice, na prvom mjestu i za ovu i za prošlu godinu je Hrvatska, a slijede je Italija, Crna Gora, Srbija, SAD.
Iako je situacija u Ukrajini polazna osnova kada je u pitanju bilo kakva trgovina i problemi na svjetskom ekonomskom tržištu, u ovom slučaju ukrajinska kriza nije glavni razlog izvoznog bilansa za žitarice u BiH, jer smo mi država koja je orijentisana uvozno, poručuje Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Kaže da je otkupna cijena pšenice u ovoj godini bila izuzetno niska, pa da su i otkupljivači bili primorani da je po relativno niskoj cijeni izvoze na tržište.
To je, kaže Marinković za "Nezavisne novine", bio još jedan udar na proizvođače.
"Cijena je kasnije skočila i na svjetskom tržištu i kod nas, međutim poljoprivredni proizvođači su tu imali najmanje koristi", navodi Marinković.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača BiH, još je oštriji po ovom pitanju. Kaže da ne bi trebalo ni da izvozimo pšenicu, jer se radi o deficitarnoj robi.
"Što bismo nešto izvozili pa onda molili po svijetu ko će nam dati pšenicu da uvezemo da imamo za hljeba? Pšenicu ne treba nikako izvoziti, jer je nemamo dovoljno, bez obzira na to što na njoj zarađujemo. Jer, ovo što se proizvede je između 20-30 odsto potreba BiH", ističe Bićo za "Nezavisne novine".
Da je najvažnije prvo podmiriti domaće tržište, saglasni su i u Privrednoj komori Republike Srpske.
"Mi nemamo dovoljne količine da izvozimo, a ni da pokrijemo domaće tržište. S obzirom na odgovarajuće cijene koje su bile ovdje na snazi, jedan dio onoga što smo izvezli opet je završio na domaćem tržištu", kaže Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.
Očekivanja poljoprivrednih proizvođača u ovoj godini ipak su velika. Oni vjeruju u svjetske prognoze da će se cijena pšenice povećati nakon završene žetve, a još jednom poručuju da neće prodati po niskim cijenama.
"Inputi koji idu u proizvodnju pšenice su višestuko skuplji nego što je prodajemo u konačnici", kaže Bićo.
Stojan Marinković poziva poljoprivrednike da ne prodaju pšenicu s njive, već da je, ukoliko su u mogućnosti, uskladište.
"Istina, mi imamo te hronične probleme sa skladišnim prostorima, ali ko može da je zadrži neka je ne prodaje, jer očekujemo nekakav pad cijene u vrijeme žetve, kao što to već biva, a da će cijena po nagovještajima svjetskih prognostičara, s obzirom na to da je to sezonska roba, skočiti odmah poslije žetve", zaključio je Marinković.