Zemlje Evropske unije već dugo nisu usaglašene oko toga kako nazvati alternative životinjskim proizvodima na biljnoj bazi, a zemlje imaju i prilično različita mišljenja o tome kako da se ti proizvodi oporezuju.
Ranije ove godine nevladina organizacija Evropska vegetarijanska unija, koja je i krovno udruženje za 48 civilnih organizacija u 30 zemalja, zalagala se za očuvanje oznaka poput „vegetarijanskih burgera“, a sada je fokus preusmjeren na oporezivanje, prenosi briselski Raporter.
Šta je pokazala studija?
Studija je pokazala i da se proizvodi biljnog porijekla često suočavaju sa višim poreskim stopama od proizvoda životinjskog porijekla, a kao primjer navodi se Mađarska, gdje karton napitka na bazi soje, zobi ili badema ima porez na dodatu vrijednost (PDV) od 27 odsto, dok kravlje mlijeko ima smanjenu stopu od pet odsto, a isto važi i za biljne alternative mesu i ribi.
Menadžer za politiku u vegetarijanskom lobiju Rafael Pinto doveo je u pitanje insistiranje nekih političara da bi potrošači trebalo da imaju slobodu da biraju svoju ishranu.
„Kada se biljni protein oporezuje 20 odsto više od životinjskog, izbor je napravljen prije nego što proizvod stigne na police supermarketa“, rekao je on za Raporter.
Studija je otkrila i da se u 12 od 27 zemalja EU barem jedan proizvod biljnog porijekla oporezuje više od njegovog ekvivalenta životinjskog porijekla, navodi portal i dodaje da izvještaj ne obuhvata voće i povrće, koji imaju koristi od sniženih stopa u većini zemalja, ali obuhvata proizvode poput mahunarki, tofua i teksturirane soje, kao i novije alternative mesu, mliječnim proizvodima i ribi.
Navodi se i da Mađarska, Hrvatska i Poljska imaju najveći broj razlika, s tim što su neravnoteže u Poljskoj relativno skromne, a da ih Slovačka ima manje, ali veće.
Šta je sa pićima na biljnoj bazi?
Pića na biljnoj bazi suočavaju se s najnejednakijim tretmanom, s višim stopama u osam zemalja, navodi se i dodaje da su vlade u Belgiji, Češkoj i Portugalu nedavno uskladile poreske stope za pića na biljnoj bazi sa stopama za kravlje mlijeko, imajući u vidu zdravstvena ograničenja poput intolerancije na laktozu i alergije na mliječne proteine.
Iako manje rasprostranjena, podjela na margarin i puter je najstariji primjer takvih razlika u PDV-u i prethodi pojavi novih proizvoda poput alternativa morskim plodovima, a nejednak poreski tretman uglavnom je posljedica toga što su mnogi od tih proizvoda klasifikovani kao „prerađeni“.
Izvještaj nije identifikovao slučaj diskriminacije u suprotnom smjeru, što se događa samo s neuporedivim proizvodima - u Španiji se, navodi portal, suve mahunarke oporezuju sa četiri odsto, dok se svježe meso oporezuje sa 10 odsto, prenosi Tanjug.
Dodaje se i da EU ne proizvodi ni približno dovoljno proteinskih usjeva da zadovolji potražnju za ljudskom ishranom i stočnom hranom, oslanjajući se na treće zemlje poput Brazila i SAD, a ovog ljeta Komisija je predstavila plan za rješavanje ovog problema, ali se uzdržala od predlaganja sveobuhvatnih politika usmjerenih na potrošače.