Američke Federalne rezerve (Fed) zadržale su ključnu kamatnu stopu u rasponu od 3,50 do 3,75 odsto, ali je odluka otkrila rastuće podjele među kreatorima monetarne politike zbog inflacije koja se i dalje nalazi iznad ciljanog nivoa.
Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC) donio je odluku sa devet glasova za i tri protiv. Predsjednici regionalnih ogranaka Feda Bet Hamak iz Klivlenda, Nil Kaškari iz Mineapolisa i Lori Logan iz Dalasa tražili su da kamatna stopa bude povećana za četvrtinu procentnog poena.
To je prvi put od 2016. godine da su tri člana FOMC-a glasala u istom pravcu protiv većinske odluke, što pokazuje da unutar američke centralne banke raste podrška zaoštravanju monetarne politike.
Inflacija i dalje iznad cilja
Fed je nakon dvodnevnog sastanka saopštio da se američka ekonomska aktivnost širi solidnim tempom, uprkos povećanoj neizvjesnosti koja je djelimično povezana sa sukobom na Bliskom istoku.
Produktivnost i kapitalna ulaganja ostaju snažni, rast zaposlenosti prati promjene u radnoj snazi, dok se stopa nezaposlenosti nije značajnije mijenjala.
Ipak, inflacija je i dalje povišena u odnosu na cilj Feda od dva odsto. Centralna banka navela je da su rastu cijena doprinijeli poremećaji na strani ponude, posebno u energetskom sektoru, te poručila da će nastaviti da djeluje s ciljem očuvanja stabilnosti cijena.
Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama nalazi se iznad cilja Feda duže od pet godina, dok su posljednjih mjeseci dodatni pritisak na cijene stvarali skuplji energenti i geopolitička nestabilnost.
Vorš ne otkriva naredni potez
Ovo je bio drugi sastanak FOMC-a kojim je predsjedavao novi predsjednik Feda Kevin Vorš.
On je nakon sastanka ponovio da centralna banka ostaje čvrsto posvećena vraćanju inflacije na dva odsto, ali nije dao jasne smjernice o tome da li bi kamatne stope mogle biti povećane na narednom sastanku u septembru.
Vorš je poručio da ne postoji formalni ili prećutni cilj inflacije viši od dva odsto i da se višegodišnji rast cijena ne može riješiti u kratkom roku niti na osnovu jednog povoljnijeg mjesečnog podatka.
Naglasio je da Fed namjerno smanjuje količinu unaprijed datih smjernica i želi da se tržišta više oslanjaju na ekonomske podatke, a manje na projekcije i pojedinačne izjave zvaničnika centralne banke.
Takav pristup, međutim, povećava neizvjesnost među investitorima, koji pokušavaju da procijene da li će uporna inflacija natjerati Fed da već u septembru poveća kamatne stope.
Vorš je kazao da bi više kamatne stope mogle biti dio rješenja ukoliko inflacija ostane povišena, ali je upozorio da monetarna politika sama ne može otkloniti sve pritiske koji dolaze od cijena energije i drugih poremećaja u ponudi.
Odluka u skladu sa očekivanjima
Odluka da kamatne stope ostanu nepromijenjene uglavnom je bila očekivana, iako je dio investitora vjerovao da bi Fed mogao iznenaditi tržište povećanjem za četvrtinu procentnog poena.
Nakon odluke, prinosi na dugoročne američke državne obveznice porasli su, dok je dolar oslabio. Reakcija tržišta pokazala je da investitori i dalje očekuju mogućnost zaoštravanja monetarne politike, ali nisu dobili jasan signal kada bi ono moglo uslijediti.
Fed drži kamatnu stopu na sadašnjem nivou od decembra 2025. godine, nakon tri uzastopna smanjenja u drugoj polovini prošle godine.
Naredna odluka FOMC-a biće donesena u septembru, a prije toga biće objavljeno još nekoliko važnih izvještaja o inflaciji, zaposlenosti i ekonomskom rastu.
Rastući broj zvaničnika koji podržavaju više kamatne stope pokazuje da će upravo kretanje inflacije biti presudno za naredni potez američke centralne banke, prenosi .