Trgovci su na oprezu zbog znakova širenja krize na evropskom tržištu državnih obveznica, nakon rasprodaje koja je podsjetila na dužničku krizu u regionu od prije 15 godina.
Sve do prošle sedmice, obveznice zemalja evrozone uglavnom su tokom većeg dijela godine bilježile slična kretanja pod uticajem energetskog šoka koji je podstakao strahovanja od rasta inflacije i primorao centralnu banku evrozone da podigne kamatne stope.
Francuska je zabilježila primjetno lošije rezultate, jer su sporovi oko budžeta i napeta izborna trka dodatno pojačali pritiske sa kojima se suočavalo globalno tržište.
U četvrtak je, međutim, došlo do naglog preokreta: francuske obveznice dodatno su pale, zajedno sa italijanskim, belgijskim i grčkim, bilježeći jedan od najvećih skokova razlika u prinosima u posljednjih nekoliko godina.
Njemačka je, međutim, među najvećim ekonomijama odoljela pritiscima, jer su investitori pohrlili ka tradicionalnom sigurnom utočištu, što je podstaklo i tražnju za donedavno slabijim američkim državnim obveznicama.
Scenario u kojem se finansijski stres na tržištu državnih obveznica jedne zemlje preliva na druga tržišta, čak i kada za to nema dovoljno opravdanja, može izazvati haotična kretanja cijena koja brinu centralne banke i u ekstremnim situacijama ih primorati da intervenišu. Takav scenario obilježio je dužničku krizu u evrozoni 2011. i 2012. godine.
"Počinjemo da primjećujemo prve znake širenja", rekao je Džef Miler, kopredsjednik sektora za instrumente sa fiksnim prinosom u Morgan Stanley Investment Managementu.
"Ako se ovakva nepredvidiva kretanja cijena od 1. oktobra nastave izvjesno vrijeme, mogla bi da privuku pažnju kreatora ekonomske politike."
Francuska nije jedina zemlja evrozone koja se suočava sa prekomjernim zaduživanjem, velikim budžetskim deficitima i snažnim političkim otporom ekonomskim reformama. Visok nivo duga zemalja poput Italije i Belgije čini ih posebno ranjivim u uslovima viših kamatnih stopa.
Ipak, razlike u prinosima uglavnom su i dalje relativno male širom Evrope, a rasprodaja se u petak uglavnom stabilizovala, pri čemu su se posebno oporavile dugoročne obveznice.
Ipak, brzina i obim oscilacija uznemirili su investitore, koji sada pažljivo prate da li će se pojaviti novi znaci poremećaja na tržištu.
Uoči vikenda, na tržištu se sve više govorilo o mogućem odgovoru Evropske centralne banke (ECB).
Plan za krizni scenario
Jedna od mogućnosti bila bi da zvaničnici jasnije poruče da će biti oprezniji pri daljem podizanju kamatnih stopa.
Trgovci su već počeli da smanjuju očekivanja u pogledu novih povećanja kamatnih stopa, pa trenutno ugrađuju u cijene očekivanje oko tri povećanja kamatnih stopa do kraja naredne godine, umjesto četiri, koliko su očekivali ranije.
"Volatilnost francuskih državnih obveznica mogla bi da ograniči prostor ECB-u za nova povećanja kamatnih stopa i bude razlog da se odustane od uzastopnog povećanja kasnije ovog mjeseca", rekao je Entoni O'Brajen, šef tržišne strategije u Standard Lifeu.
"Više kamatne stope znače veće troškove servisiranja duga, što dodatno povećava fiskalni pritisak na Francusku."
Ako se znaci prelivanja intenziviraju, ECB bi mogla da razmotri pauzu u programu kvantitativnog pooštravanja, odnosno da privremeno nastavi da reinvestira prihode od dospjelih obveznica koje drži, smatra Džejmi Siarl, strateg za kamatne stope u Citigroupu.
To bi praktično smanjilo količinu obveznica koju bi investitori osjetljivi na cijenu morali da apsorbuju.
"Nema lakih rješenja"
Tržišta najviše pažnje usmjeravaju na Instrument za zaštitu transmisije (TPI) ECB, neograničeni program kupovine obveznica uveden 2022. godine kako bi se "suprotstavio neopravdanim, neuređenim kretanjima na tržištu".
Ipak, taj instrument nikada nije korišćen, mada se smatra da je njegovo postojanje jedan od ključnih razloga zbog kojih je danas mnogo manje vjerovatno da će izbiti velika kriza na tržištu obveznica nego prije 15 godina.
Kada je riječ o Francuskoj, TPI joj gotovo sigurno ne bi bio dostupan, s obzirom na to da su njeni problemi uglavnom posljedica domaćih okolnosti.
Guverner Banke Francuske Emanuel Moulin upozorio je sunarodnike da ne očekuju da će ECB ponuditi "čarobno rješenje".
Istovremeno, instrument bi mogao da bude aktiviran ako rasprodaja na drugim dijelovima tržišta počne da poprima sve haotičnije razmjere.
"Ako ishod izbora u Francuskoj izazove prelivanje krize na druga tržišta, ECB bi mogla da razmotri podršku tim tržištima, ali ne i francuskim državnim obveznicama", rekao je Rohan Kana, šef strategije za evropske kamatne stope u Barclaysu.
"Nema lakog rješenja za centralnu banku."
Uticaj hedž-fondova
Jake oscilacije na tržištu tokom ove sedmice djelimično se pripisuju sve većem prisustvu hedž-fondova na tržištu državnih obveznica.
Posebno su popularne takozvane "carry" strategije, u kojima investitori ostvaruju prinos na višim kamatama koje nude italijanske, španske ili francuske obveznice, naročito one sa kraćim rokom dospijeća.
Takve strategije mogu biti profitabilne kada je volatilnost niska, ali posmatrači tržišta navode da su turbulencije tokom protekle sedmice dovele do masovnog zatvaranja pozicija finansiranih polugom, što je dodatno pojačalo rasprodaju.
"Vjerujte mi, ECB pomno prati situaciju – stalno razgovaraju sa učesnicima na tržištu, uključujući i hedž-fondove", rekla je Marion Le Morhedec, globalni direktor za ulaganja u instrumente sa fiksnim prinosom u kompaniji Fidelity International.
"Zaista žele da razumiju šta se dešava i spremni su da preduzmu sve što je potrebno kako bi spriječili veće poremećaje", navela je.
Tekst prenosi Bloomberg Adria.