Tržište

Pratite nas na Google news

Hercegovini trebaju jaki domaći brendovi

Hercegovini trebaju jaki domaći brendovi
Foto: N.N. | Hercegovini trebaju jaki domaći brendovi
Vesna Duka

TREBINJE - Zaštita inovativnih rješenja, odnosno intelektualnog vlasništva, ali i geografskog porijekla proizvoda, glavne su potrebe koje su izrazili istočnohercegovački privrednici na dvodnevnom skupu "Internacionalizacija - biznis restart", koji je u Trebinju organizovala Privredna komora RS, u sklopu projekta koji finansira Evropska unija.

"Organizuju se i predavanja na temu početka poslovanja, u kome se neminovno moramo dotaći i uslova u kojim poslujemo u posljednja tri mjeseca, a u kontekstu obuke o tome kako započeti i obnoviti privredno poslovanje u uslovima ove više sile", objasnila je Dragana Kokot, direktor sektora za ekonomsko-pravne poslove u Privrednoj komori Republike Srpske.

Ona kaže da se u okviru skupa predstavljaju i softverska rješenja domaćih proizvodnih kompanija koja prate stanje u voćnjacima i vinogradima, kada su u pitanju uslovi rasta, razvoja i prinosa biljaka, ali će se predstaviti i projekat solarne klupe i razmatrati mogućnosti zaštite patenta, žiga i industrijskog dizajna.

"Ono što je veoma bitno za ovaj region je razmatranje zaštite geografskog porijekla, gdje već ima nekih proizvoda koji su zaštićeni na međunarodnom nivou, među kojim su, nažalost, rijetki oni iz RS, ali će se ta priča pokušati približiti našim privrednicima, kako bismo svi tražili zajednička rješenja", kazala je Kokotova.

Ona je napomenula da je urađena cjelokupna regulativa na nivou BiH, ali da se istražuju najbolje mogućnosti za zaštitu istočnohercegovačkog vina i drugih autohtonih proizvoda, a u ovom procesu će im, kako kaže, asistirati Privredna komora RS i podizati svijest o značaju zaštite.

U zaštiti geografskog porijekla, intelektualne svojine, ali i svim drugim dobrima istočne Hercegovine, kako je istakao trebinjski gradonačelnik Mirko Ćurić, lokalne vlasti će, barem kada je Trebinje u pitanju, pomoći koliko mogu.

"Iako nas je zadesila ova pandemija, privreda je nešto bez čega ne možemo život nastaviti dalje, a u Trebinju su u privredi u posljednje vrijeme sve više prioritetni turizam i poljoprivreda, za koje se moramo pobrinuti da budu na najboljem nivou i sve ćemo učiniti da to bude tako", kazao je Ćurić.

On je napomenuo da takav stav imaju i ostali predstavnici lokalnih zajednica i privrednika iz Hercegovine, koji će se i na ovom sastanku, kako kaže, dogovarati šta je neophodno preduzeti da se zaštite i unaprijede domaći proizvodi, da se jača izvoz i smanji uvoz u cijelu BiH. Ćurić je podsjetio i na činjenicu da je u Trebinju u posljednje vrijeme mnogo uloženo i u sisteme navodnjavanja kako bi se poljoprivreda maksimalno unaprijedila, ali će se zajednički preduzimati napori da se ta poljoprivreda, odnosno proizvodi, zaštite i na taj način se valorizuje njihov kvalitet, što povećava i cijenu.

Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je Srni u Trebinju da je jedan od najprepoznatljivijih brendova sir iz mijeha, koji je se plasira u zemlje evropskog tržišta, a med i vina u Hercegovini, koji važe za najkvalitetnije, tržište nalaze u Japanu, Kini, širom EU i svijeta.

Petričević je istakao da je potrebno mnogo više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i stvaranju novih brendova, što se prvenstveno odnosi na zaštitu vina, meda i eko-bilja, kao hercegovačkih brendova.

On je napomenuo da je najveći broj brendova RS iz sfere prehrambene, ali i prerađivačke industrije, prije svega iz industrije namještaja, metalne, kao i industrije tekstila, kože i obuće.

"Treba da znamo da pojedine naše firme iz te sfere rade i kreiraju obuću koja se izvozi u zemlje evropskog tržišta, gdje ih koriste i policija i vojska Njemačke, a nisu prepoznatljive na našim terenima", rekao je Petričević te istakao da se konstantno mora razvijati svijest kod građana da kupuju domaće proizvode i da ih prepoznaju, jer su oni mnogo kvalitetniji nego uvozna roba.

On je naglasio da je vrijeme pandemije pokazalo da su one zemlje koje su imale razvijenu domaću proizvodnju na neki način lakše prevazišle krizu, a sa druge strane nisu bile zavisne od uvoza.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije