ZAGREB - Hrvatska postaje sve veći izvoznik zlata, ali ne zbog otvaranja nekog zlatnog rudnika ili nalaženja bogate žile na rijeci Dravi, već zbog otkupa zlatnog nakita od osiromašenih porodica.
U zemlji je otvoreno na stotine mjesta za otkup zlata, koja zamjenjuju zatvorene zanate i trgovine, a svaki dan nikne neka nova, pišu mediji, podsjećajući da je izvoz zlata iz Hrvatske sa 77 kilograma 2006. godine porastao na 1,37 tona u prošloj godini. Vrijednost mu se za šest godina povećala sa 1,1 milion na 54 miliona dolara.
"Ovo šta se dešava nije slučaj samo kod nas; toga ima i u Americi, gdje postoji jako mnogo mjesta za otkup zlata. Kriza je tako duboka da se mnogi rješavaju svojih dragocjenosti, pa je i otkupljivača sve više", rekao je za "Večernji list" Ivan Ivin, predsjednik uprave Ilirike Investment, čiji fondovi, među ostalim, ulažu i u zlato.
On tvrdi da otkupna cijena nije loša, čak ni za lomljeno zlato.
"Cijena je čak i viša nego kad su zlatne predmete ili nakit građani kupovali, pa se može dogoditi i da su na dobitku", smatra Ivin i dodaje da se u vremenima krize zlato nameće kao najbolji izbor.
"U Hrvatskoj postoji drugi problem jer je prodato zlato nemoguće ponuditi građanima koji imaju mogućnosti da ga kupe", kaže Sven Sambunjak, savjetnik za ulaganje u zlato.
Hrvatska je jedina zemlja u kojoj se na zlato plaća porez na luksuz 30 odsto, a s ostalim nametima cijena mu je 60 odsto viša nego u EU, pa se dešava dupli odliv kapitala - prvo otkupljivači izvoze zlato, a onda ga hrvatski građani kupuju van Hrvatske.
U Hrvatskoj ne postoji pojam investicionog zlata pa se na uvezeno zlato plaća, osim poreza na luksuz, PDV u iznosu od od 25 odsto i carina u rasponu od nula do 18 odsto.
Hrvatski građani koji zlato kupe, najčešće, u Sloveniji, poluge švercuju ili čuvaju u stranim sefovima.
"Kad Hrvatska uđe u EU, legalno će unijeti to zlato iz sefova u Hrvatsku, a mi ćemo kao država u međuvremenu previše izgubiti", smatra Sambunjak.
U stanicama za otkup završava sve više porodičnog nakita, a cijene se kreću od 90 kuna (12 evra) za gram osmokaratnog do 290 kuna (38,5 evra) za gram 24-karatnog zlata.