Tržište

Pratite nas na Google news

Investitori sada plaćaju Grčkoj da joj pozajme novac

Investitori sada plaćaju Grčkoj da joj pozajme novac
Foto: N.N. | Investitori sada plaćaju Grčkoj da joj pozajme novac
Tanjug

Grčka vlada prodala je tromjesečne trezorske zapise u vrijednosti 487,5 miliona evra po kamatnoj stopi od minus 0,02 odsto.

Ovo je prvi put da investitori plaćaju Atini to što joj pozajmljuju novac.

Emisija je realizovana prošle nedjelje, prenosi CNN, uz ocjenu da je ovo dramatičan zaokret za državu kojoj je bio potreban najveći paket pomoći u istoriji i čiji je dug u jednom trenutku daleko premašio 180 odsto bruto domaćeg proizvoda. Time je klub država koje se zadužuju uz negativnu kamatu dobio još jednog novog člana koji je do prije četiri godine bio nezamisliv.

Trend sve povoljnijeg zaduživanja "prelio" se i na dugoročnije hartije od vrijednosti, imajući u vidu činjenicu da je početkom prošle nedjelje Grčka emitovala 10-godišnju obveznicu vrijednu 1,5 milijardi evra koja ulagačima donosi prinos od svega 1,5 posto.

Sve to je veliki preokret u odnosu na 2012. godinu kada je prinos na 10-godišnju grčku obveznicu dostizao čak i 24 posto, s obzirom da joj je bio potreban najveći paket finansijske pomoći u istoriji.

Grčka je dobila 204 milijarde evra od evropskih vlada i Međunarodnog monetarnog fonda tokom posljednjih osam godina, prema podacima Evropskog stabilizacionog mehanima.

U zamjenu za dobijanje zajmova, vlada u Atini je smanjila potrošnju, redukovala broj državnih službenika za 25 odsto i srezala plate u javnom sektoru za 30 odsto. Privatna potrošnja je opala, a nezaposlenost porasla. BDP Grčke je pao za oko jednu četvrtinu.

Sada se, međutim, čini da su bolne reforme donijele plodove.

Dok većina vodećih evropskih ekonomija ove godine balansira na rubu recesije, grčki BDP trebalo bi da poraste za 2,1 posto, a iduće godine da ubrza na 2,8 odsto.

Međutim, Grčka je i dalje najzaduženija država evrozone.

Dio analitičara, takođe, upozorava da negativni prinos u grčkom slučaju ne znači potražnju inostranih ulagača, pošto su, kako tvrde, glavnicu već spomenutih trezorskih zapisa kupile lokalne banke.

Inače, dalje labavljenje monetarne politike najvećih centralnih banaka u svijetu dovelo je u posljednje vrijeme do nezamislivog iznosa duga koji donosi negativan prinos.

Prema podacima agencije za kreditni rejting Fič, trenutno čak 15.000 milijardi dolara duga u svijetu ima negativnu kamatu. Na primjer, čak i njemačka obveznica na 30 godina donosi negativan prinos.

Analitičari upozoravaju kako je trend negativnih prinosa posebno vidljiv u Evropi.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije