Najavljena septembarska isplata od 6.000 dinara za sve punoljetne građane, veće jednokratne pomoći za penzionere, turistički vaučeri i pojeftinjenje pojedinih lijekova u Srbiji otvorili su i pitanja o tome na koji način će se isplaćivati ove mjere.
Sagovornici objašnjavaju da srpska privreda i dalje pokazuje otpornost uprkos globalnim krizama. Istovremeno pojašnjavaju i kako funkcioniše Akcionarski fond iz kojeg će dio građana dobiti najavljenu isplatu.
Profesor ekonomije Milan Beslać ocijenio je da domaća ekonomija uspijeva da odoli spoljnim udarima.
"Ekonomija još uvijek pokazuje određenu otpornost na sve ove šokove koji se događaju na globalnom nivou i to je dobra vijest. Koliko to dugo može da traje i kojim intenzitetom, to je već pitanje koje ne zavisi samo od srpske ekonomije, nego zaista zavisi od spoljnih uticaja. Mi smo samo jedna tačka na globusu i sve što se događa okolo direktno pogađa i našu privredu. Do sada, bez obzira na ove spoljne šokove, nismo osjetili neke značajne negativne uticaje koji bi nagovještavali dalje negativne tendencije", naveo je Beslać.
Odakle stiže 6.000 dinara?
Jedna od tema bila je i najavljena isplata od 6.000 dinara svim punoljetnim građanima krajem septembra. Broker Branislav Jorgić istakao je da taj novac smatra raspodjelom sredstava koja pripadaju vlasnicima akcija iz Akcionarskog fonda.
On objašnjava da je još 2007. godine donesen Zakon o besplatnoj podjeli akcija, dok je 2010. godine formiran Akcionarski fond u koji su godinama pristizala sredstva iz privatizacija, dividendi i drugih izvora.
"Ne bih to nazvao pomoći zato što je 2007. godine donesen Zakon o dodjeli akcija bez naknade, a 2010. godine konstituisan je taj fond i on je popunjen tako da je oko 4,8 miliona građana steklo pravo na akcije. Dobili su pet akcija NIS-a, jednu akciju Aerodroma Beograd, 31 akciju Telekoma plus sedam akcija Akcionarskog fonda. Sredstva u Akcionarskom fondu kumulirala su se iz procesa privatizacije, stečajnih masa, vraćenih akcija i dividendi. Danas u tom fondu ima nešto manje od 30 milijardi dinara", istakao je.
Kako dodaje, sredstva će biti raspodijeljena vlasnicima akcija, dok će za građane koji su punoljetni postali nakon 2010. godine dio novca, prema njegovoj procjeni, vjerovatno biti obezbijeđen iz budžeta.
Mnogi i ne znaju da imaju akcije
Sagovornici upozoravaju da veliki broj građana nije ni svjestan da i dalje posjeduje akcije iz tog perioda.
"Mnogi građani, odnosno određeni broj građana, i ne zna da posjeduje te akcije. Vrlo je bitno naglasiti da mogu da provjere da li posjeduju akcije Akcionarskog fonda, akcije Aerodroma Beograd, akcije NIS-a i akcije Telekoma. Dovoljno je da odu u poštu ili Poštansku štedionicu sa ličnom kartom i tamo će dobiti kvalifikovanu informaciju da li imaju te akcije ili nemaju", naveo je Jorgić.
Jorgić procjenjuje da bi raspodjela sredstava iz Akcionarskog fonda odgovarala iznosu od približno 55 evra po građaninu, odnosno oko 6.000 dinara.
Šta će biti sa NIS-om?
Jedna od ključnih ekonomskih tema ostaje i budućnost Naftne industrije Srbije. Beslać kaže da bi ga pozitivno iznenadilo ukoliko se pitanje vlasničke strukture riješi tokom jeseni.
"Ja ne vjerujem da će doći do transakcije 31. jula između Gaspromnjefta i MOL-a. To pokazuje i vijest da je NIS podnio zahtjev za dobijanje nove operativne licence. Rusi, po mom dubokom uvjerenju, nikako ne žele da prodaju svoj udio. Ali ako bi se to dogodilo krajem septembra, tokom septembra ili u oktobru, bila bi to ogromna dobra vijest za građane Srbije. Mene bi to potpuno iznenadilo, ali pozitivno", naveo je Beslać.
On upozorava da bi eventualni prekid rada pančevačke rafinerije imao ozbiljne posljedice po energetsku stabilnost zemlje, posebno u trenutku kada na svjetskom tržištu postoje brojni poremećaji u snabdijevanju naftom.
Američke carine dobra vijest
Govoreći o ukidanju visokih američkih carina na robu iz Srbije, sagovornici ocjenjuju da je to pozitivan signal, prije svega za kompanije koje izvoze na američko tržište.
"Svakako da je ovo dobra vijest. Otvorili smo ponovo tržište za postojeće firme i eventualno neke druge, ali vidjećemo ubuduće šta može da se dogodi. Za firme koje su orijentisane prema američkom tržištu ovo je veoma dobra vijest i one će sada dio svojih gubitaka nadoknaditi zahvaljujući carinama od nula odsto. Daj Bože da to potraje što duže", zaključio je profesor Beslać.