Tržište

Pratite nas na Google news

Kako se sa bh. aerodroma letjelo prije rata

Kako se sa bh. aerodroma letjelo prije rata
Foto: N.N. | Kako se sa bh. aerodroma letjelo prije rata
N.N.

SARAJEVO - Vazdušni saobraćaj u BiH nikada nije bio razvijeniji. Čak i u predratnom "zlatnom dobu" broj putnika bio je znatno manji nego danas.

Nekadašnji vojni aerodromi danas obaraju rekorde u civilnom avioprevozu, a BiH će već sljedeće godine dobiti prvi aerodrom s prometom iznad milion putnika godišnje. Aerodromi u BiH, tačnije tuzlanski i sarajevski, doživljavaju svojevrsni procvat. Prvi navedeni je prije 1992. funkcionisao kao vojni aerodrom. Sarajevski, ipak, ima istoriju koja uključuje i svjetske destinacije koje danas ne postoje. Nakon njegovog osnivanja prvenstveno su funkcionisali letovi prema Beogradu i Zagrebu, jer je tadašnji "Butmir" korišten kao "opskrbljivač" pomenutih centara. Nakon uspostavljanja letova za Ljubljanu i Skoplje, u koje su letjelo skoro svaki dan, a nekada i dva puta dnevno, uspostavlja se i prva međunarodna linija za Frankfurt.

"Određen broj čarter letova je ostvarila kompanija 'Inex' i to prema Njemačkoj i prema afričkim destinacijama. U toku 1973. godine, Sarajevo je vazdušno bilo povezanao s Rijekom, Splitom, Dubrovnikom, Tivtom, Podgoricom direktnim ili indirektnim letovima", rekli su iskusni radnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo (MAS). U periodu održavanja Olimpijskih igara aerodrom je imao veliki broj operacija koji se u proseku dnevno kretao od 50 do 70 letjelica svih vrsta. Početkom 1986. godine uvedena je linija za Tripoli. Pred početak rata promet se nešto povećao proširenim brojem čarter letova.

Poslijeratni procvat najvećeg aerodroma u BiH obilježiće i ovogodišnji doček 900.000 putnika, što je tri puta veći broj od prijeratnog rekorda. Predviđa se da će cifra od 1.000.000 putnika biti dostignuta u 2018. Broj destinacija je takođe veći nego prije rata. Aerodrom u Sarajevu koristi 20 aviokompanija, a na vrhuncu sezone u avgustu 2017. obavljeno je 1.508 aviooperacija.

Aerodrom Mostar bio je otvoren za civilni saobraćaj i to isključivo domaćeg karaktera. U periodu pripreme za Olimpijadu, bio je alternativa sarajevskom i tako je dobio status međunarodnog aerodroma. Nakon završetka OI interes za aerodrom raste, uglavnom zbog blizine Međugorja. Rekordan broj prevezenih putnika imao je 1990. godine  86.000 putnika, od čega je 80 odsto bilo za Međugorje. Vjernici su čarter letovima stizali čak i iz Irske i drugih dijelova Evrope. Danas je saobraćaja nešto manje i posljednjih godina održava se između 50.000 i 75.000 putnika godišnje.

Tuzlanski aerodrom (MAT) je prije ratnih dešavanja bio pod upravom Jugoslovenske narodne armije, tako da civilnih letova uglavnom nije bilo.

Bum se desio 2013. kada je broj putnika povećan za 15 puta u odnosu na 2011, a on je danas petostruko veći nego 2013. godine. Posljednji podaci o Međunarodnom aerodromu Tuzla pokazuju da je samo u prošlom avgustu kroz MAT prošlo više od 63.000 putnika, što je više nego cijele 2013. godine.

Banjalučki aerodrom je najnerazvijeniji međunarodni aerodrom u BiH. Prema podacima Agencije za civilno vazduhoplovstvo BiH, najmanje putnika u toku 2016. godine prošlo je kroz banjalučki aerodrom, ukupno 21.694 ili 1,77 odsto, od čega je sletjelo 10.805, a odletjelo 10.889 putnika. Još gora situacija je u statistici kargo djelatnosti  na aerodromu Banjaluka 2015. godine iskrcano je samo 5,03 tone tereta, dok ukrcanog tereta tokom 2016. godine nije bilo. Postoji samo jedna linija, ona za Beograd, koja se realizuje tri puta sedmično.

(Klix)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije