Aleksandar Rašković se prije nekoliko godina vratio iz Švajcarske, kupio zemlju i na 4 hektara zasadio oko 10.000 sadnica borovnice.
Izgradio je i hladnjaču, primjenio agrotehničke mjere, obezbijedio kupce u Rusiji, a uskoro će ih imati i u Zapadnoj Evropi.
"Zasad je star tri godine i ovo sada je prvi rod. Očekujemo rod od tri do četiri tone, za neki period od mesec dana", priča Aleksandar iz sela Radovanje.
U Srbiji ima sve više proizvođača voća i ljekovitog bilja. Povećavaju se površine i pod organskom proizvodnjom. Sve više je plantaža borovnica, a posljednjih godina znatne površine zauzima aronija. Ta biljka, poznata i kao sibirska borovnica, bogata je antioksidantima i sve je traženija u svijetu, piše B92.
I naučnici ističu da se isplati gajiti borovnicu i aroniju. Nisu zahtjevne za gajenje, imaju dobru cijenu i sigurnog kupca.
Aronija dostiže puni rod u osmoj godini, a po žbunu daje oko 10 kilograma ploda. Stručnjaci, ali i uzgajivači kažu da u dobrim godinama ova proizvodnja može, po hektaru, da donese prihod veći od 30.000 evra.
Ivo Đinović se u svojim rasadnicima u okolini Velike Plane odlučio i za proizvodnju sadnica.
Uzgajivač Ivo Đinović smatra da su borovnica i aronija biljke budućnosti, ali dodaje da borovnica može da se gaji na kiselim zemljištima, dok aronija uspijeva na svim zemljištima i na različitim nadmorskim visinama.
"Borovnica je skuplja, a aronija se lakše gaji", ističe Đinović.
Aronija je vrlo ljekovita i hranljiva sa malim sadržajem kalorija i dosta vitamina i minerala. Od aronije prvenstveno pravimo džemove, potom vino, rakiju i liker. Od jednog kilograma aronije može se napraviti pola litra soka.
Proizvođač Snežana Horvat ističe da je aronija jako zahvalna biljka koja se ne prska, nema nikakvog održavanja osim okopavanja i zalivanja.
"Od tih bobica koje sazrevaju u avgustu, koriste se uglavnom za sok, ali ono što se osuši bude za čaj", kaže Horvat, koja koristi i list aronije za čaj.