SARAJEVO - Rast izvoza voća i povrća, među kojim dominiraju maline, povećao se tokom prošle godine, te je dostigao vrijednost od 214 miliona KM, što je 24 odsto više nego 2016. godine, a duplo u odnosu na 2013. godinu.
Istovremeno je vrijednost uvoza voća i povrća iznosila 346 miliona KM, od čega dominiraju banane, citrusi, kruške i jabuke, dok povrće čini svega 22 odsto uvoza. Najviše voća i povrća se u BiH uvozi iz Italije, Srbije, Holandije i Turske.
Ove podatke na prezentaciji analize uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda za oblast voća i povrća juče su iznijeli USAID (Švedska), Projekat razvoja tržištne poljoprivrede dva (Farma dva) i Spoljnotrgovinska komora, u prostorijama Komore u Sarajevu.
Tijana Muhamedagić, sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju Spoljnotrgovinske komore BiH, rekla je da uvoz voća i povrća raste sporijim tempom, te da je pokrivenost uvoza izvozom prošle godine porasla na 62 odsto, a da je 2013. iznosila 41 odsto.
"Iz BiH najviše se izvoze smrznuta malina, svježe kruške, jabuke, šljive i kornišoni, na njih se odnosi oko 64 odsto vrijednosti ukupnog izvoza", rekla je Muhamedagićeva.
Uprkos padu cijene maline na međunarodnom tržištu, njen izvoz je porastao u odnosu na prošlu godinu za 28 odsto vrijednostni i 88 odsto količinski.
Muhamedagićeva je istakla da je vodeće izvozno tržište voća i povrća tržište Rusije, koje je poraslo na 47,4 miliona KM, a 2013. je iznosio 1,2 miliona KM.
"Pored Rusije, treba izdvojiti Srbiju, u koju se izvozi 18 odsto od ukupnog izvoza voća i povrća, Njemačku 17 odsto, Hrvatsku devet odsto, te Švedsku, Austriju, Italiju, Sloveniju, Švajcarsku i Crnu Goru", rekla je Muhamedagićeva.
Dodala je da se uvoze velike količine voća i povrća po veoma niskim cijenama, što dovodi u pitanje kvalitet takvih proizvoda, te da bi pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće zaštitio domaće potrošače i proizvođače.
Velibor Trifković, predstavnik "Farma dva projekta", rekao je da se na jednu uvezenu marku smrznutih malina izveze 45,85 KM, dok su kruške 99 odsto plasirane na tržište Rusije pokrivale uvoz izvozom prošle godine od 116 odsto.
"Na jednu KM uvezenih jabuka prošle godine, mi smo izvezli 1,20 KM. Pokrivenost uvoza izvozom svježim šljivama prošle godine iznosila je 422 odsto, dok je BiH prošle godine na jednu KM uvezenih kornišona izvezla 145,5 ovog povrća", rekao je Trifković.
Ljubiša Alempić, iz Udruženja malinara "Vilamet" iz Bratunca, kaže da je zadovoljan odnosom države prema njima, da imaju korektnu saradnju, te da nema velikih zamjerkih, osim da se više pomogne poljoprivrednim proizvođačima u sezonama kada je loša cijena.
"Sada imamo period kada je loša situacija po malinarstvo, niske su otkupne cijene, ljudi gube volju za proizvodnju. Proizvodnja nam raste, ulazimo u problem, najviše se izvozi, ali je cijena problem", rekao je Alempić.
Cijene banana najviše u zadnjih deset godina
Na banjalučkoj tržnici cijena kilograma banana dostigla je čak tri KM. Stručnjaci najavljuju da bi mogla i dalje rasti, te da je povećanje cijene banana uzrokovano elementarnim nepogodama koje su prije mjesec dana poharale područje Srednje Amerike, što za posljedicu ima manju proizvodnju na plantažama, ali i kašnjenje na terenu i prebleme s logistikom u lukama i na cestama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.