Krajem 2020. NFT-ovi su eksplodirali, premašivši 338 miliona dolara godišnje u prodaji, a svijet kriptovaluta dobio je novitet koji je postao tražena roba u online i offline svijetu.
Kao i uvijek kada su u pitanju novosti u digitalnom svijetu, pojavilo se pitanje radi li se o novoj prilici za ulaganje i zaradu ili novotariji koja neće zaživjeti. Sudeći po milionskim iznosima koje je NFT generisao u posljednjih nekoliko godina, čini se kako je riječ o trendu koji bi mogao postati dio svakodnevice. Uz impresivnu prodaju od 2,5 milijardi dolara zabilježenu u prvom tromjesečju 2021, velika imena su se pridružila NFT ludnici, uključujući "Louis Vuitton", "Taco Bell", "CocaColu" i NBA.
Šta je NFT?
NonFungible Token ili "nezamjenjivi token" (NFT) je digitalna imovina koja predstavlja niz virtuelnih i fizičkih stvari, koje se ne mogu zamijeniti krivotvorinom, jer su stvorene na blockchainu, pa se tako uvijek može pratiti do izvornog vlasnika ili kreatora. NFT može biti umjetničko djelo, fotografija, muzika, video-zapis, kolekcionarski predmet, suvenir, ugovor, kupon i još mnogo toga. Nakon kupovine, digitalna imovina pohranjuje se za čuvanje u digitalnim novčanicima, online ili offline. NFT traje sve dok blockchain na kojem su izgrađeni nastavlja da postoji. Dva najveća razloga za sve veće usvajanje i povećanu prodaju NFT-a su to što ljudi vole sakupljati stvari, a NFT-ovi su programirani da budu rijetki, što povećava njihovu cijenu. Od 2020. neki pojedinačni NFT-ovi prodati su za više od 50 miliona dolara svaki.
Kako nastaje NFT
Trošak razvoja i izrade jednog NFT-a često u prosjeku iznosi samo nekoliko stotina dolara. NFT-ovi mogu biti bilo šta, od videa ili GIF-ova do korporativnih logotipa ili fotografija, a kupcu nešto znače zbog svoje originalnosti i prestiža. Da bi pojedinačna umjetnička djela ili kolekcionarski predmeti postali jedinstveni NFT, prvo se moraju "iskovati", što znači da objekat mora proći proces u kojem nosi element blockchaina, tj. šifrira se jedinstvenim kodom koji omogućava personalizovano vlasništvo. Kriptonovčanik koji se koristi za kovanje NFT-a djeluje kao pristup za kolekcionarski predmet unutar blockchaina, a takođe i prati istoriju njegovih transakcija. Kriptonovčanik pruža neophodan pristup i proširuje sigurnost prilikom pristupanju NFT-u putem javne adrese i privatnog ključa. Budući da su NFT-ovi kovani na različitim blockchainima, njihove cijene variraju od jednog do drugog. Zavisno od tržišta, postoje tri glavne naknade vezane uz NFT umjetnost: plaćanje unaprijed, po prodaji i pretplata. Prva se obično naplaćuje kao trošak kovanja NFT-a, druga se naplaćuje od prodaje, a ostvareni iznos koristi se za plaćanje čvorova za provjeru valjanosti. Pretplata se naplaćuje periodično za održavanje tržišta.
Kako kompanije koriste NFT
Fotografije digitalnog umjetnika Beeplea "Svakodnevni: Prvih 5.000 dana" daleko su najpopularniji NFT.
Aukcijska kuća "Christie's" prodala ih je na aukciji za više od 69 miliona dolara.
Naime, ser Tim Berners Li izumio je World Wide Web 1989. godine, a 30 godina kasnije prodao je originalnih 9.555 linija izvornog koda kao NFT za čak 5,4 miliona dolara. Teniserka Oleksandra Oliinikova, koja nastupa pod hrvatskom zastavom, prodala je na aukciji mali dio svoje ruke kao NFT za više od 5.000 dolara. On daje pravo vlasniku da tetovira šta god želi na malom dijelu njene ruke. "GourmetNFT" nastao je kao tržište koje omogućava profesionalnim i domaćim kuvarima da učitaju svoje recepte na blockchain i prodaju ih kao NFT. Pri stvaranju NFT-a limit je jedino vaša mašta. Kompanije mogu koristiti NFT za povećanje prepoznatljivosti svojih robnih marki tako što se bolje povezuju s kupcima i obožavaocima nudeći im pristup ekskluzivnim ponudama i priliku za dobijanje nagrada.
Neki od jednostavnih, a efikasnih načina mogu biti sljedeći:
- Izdavanje jednokratnih promotivnih alata za jednokratnu upotrebu: kupona, promotivnih popusta, ulaznica za događaje i slično. Blockchain kodovi ili QR kodovi služe kao sredstva za pristup/popust koji se ne mogu kopirati, zaštićeni od neovlaštenog pristupa.
- Digitalna NFT kartica vjernosti: nakon što se korisnici prijave, preuzimaju ga na svoj mobilni uređaj. Svaki put kada posjete kompaniju, skeniraju NFT kod vjernosti kako bi prikupili bodove. Na određenim pragovima mogu se ponuditi nagrade, popusti ili blockchain tokeni koji će se koristiti u trgovini.
- NFT kampanja kao alternativa finansiranju: donatori mogu pratiti novac, koji se izdaje samo ako se postignu prekretnice koje su određene pametnim ugovorima uspostavljenim na početku kampanje.
- Virtuelna trgovina vodeća metaverse kompanija "Decentraland" tokenizirala je sve u svojoj igri, od korisničkih imena i nosivih uređaja do nekretnina. "Sotheby's", jedna od najvećih svjetskih aukcijskih kuća likovne umjetnosti, otvorila je svoju vodeću lokaciju metaverse u Voltaire Art Districtu ranije ove godine. Zemljišni blok je sam po sebi NFT, a igrači "Decentralanda" mogu odlutati u galeriju kako bi istražili NFTove koje imaju za prodaju. (Godigital.hr)
Šta je blockchain?
Riječ je o podatkovnim blokovima koji su povezani u jednosmjerni lanac, i u kojem svaka nova karika, odnosno blok, zavisi od vrijednosti prve starije karike. Kako to obično biva u informatici kad je nužna sigurnost i određen nivo privatnosti, povezivanje blokova u lanac temeljeno je na kriptografiji.
Iako se prvi naučni radovi na temu kriptografski povezanih blokova podataka pojavljuju još početkom devedesetih godina prošlog vijeka, blockchain kakav poznajemo danas, opisan je i definisan 2008. godine. Tada je "neko" pod pseudonimom Satoshi Nakamoto podigao webstranicu bitcoin.org i na njoj objavio rad u obliku PDF-a, pod imenom "Bitcoin: A PeertoPeer Electronic Cash System". Link na rad iste je godine odaslan na jednu od mailing lista popularnih među kriptografima, gdje je izazvao popriličan interes. Bez koncepta blockchaina ne bi postojala kriptovaluta bitcoin, niti jedna druga novija kriptovaluta. Naime, blockchain rješava problem stvaranja distribuirane baze podataka, bez potrebe za korištenjem posebnog entiteta koji će nadzirati transakcije.
2,9 miliona dolara za prvi tvit
Kad je krenulo ludilo s prodajom nefizičkih stvari i memorabilija u digitalnom obliku pod nazivom NFT (nezamjenjivi token), frcali su milioni dolara nadobudnih bogataša nove generacije kako bi u digitalnom obliku postali ekskluzivni vlasnici raznih virtuelnih umjetnina i digitalnih znamenitosti.
Jedan od najrazvikanijih slučajeva bila je prodaja prvog tvita osnivača Twittera Džeka Dorsija. On je u humanitarne svrhe odlučio da proda svoj NFT prošle godine, odnosno poruku koju je uputio 26. marta 2006. sadržaja "just setting up my twttr", i postigao prilično nevjerovatnu cijenu od 2,9 miliona dolara.