Cijene nafte porasle su danas, 30. septembra, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odbacio navode da je spreman da ublaži sankcije Iranu, dok tržište istovremeno prati pokušaje da se pronađe diplomatsko rješenje za sukob.
Novembarski fjučersi sjevernomorske nafte Brent, čiji ugovor ističe danas, porasli su jutros za 71 cent, odnosno 0,69 odsto, na 103,30 dolara po barelu.
Aktivniji decembarski ugovor za Brent trgovao se, međutim, po 96,51 dolar za barel, dok je američka WTI nafta poskupjela za 43 centa, na 89,81 dolar.
Brent je na putu da septembar završi s rastom od oko 14 odsto, što bi bio njegov najveći mjesečni skok od jula, dok je WTI tokom mjeseca porastao oko četiri odsto.
Šta je ponovo podiglo cijenu nafte?
Novi impuls tržištu dala je poruka američkog predsjednika.
Tramp je odbacio izvještaj Axios-a prema kojem je bio spreman da Iranu ponudi ublažavanje sankcija i oslobađanje zamrznutih sredstava u zamjenu za konkretne poteze Teherana u vezi s nuklearnim programom.
"To nije tačno. Nisam im ponudio NIŠTA", napisao je Tramp na Truth Socialu, prenosi Reuters.
Njegova poruka smanjila je očekivanja da bi eventualni dogovor mogao brzo dovesti do ublažavanja pritiska na Iran i većeg dotoka iranske nafte na svjetsko tržište.
Istovremeno, Katar pokušava da posreduje između SAD i Irana. Portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova Madžed al-Ansari rekao je da Doha razmjenjuje poruke između dvije strane i pokušava da pronađe zajedničku osnovu za postizanje dogovora.
Zašto cijene ipak ne rastu još snažnije?
Na drugoj strani tržišta nalazi se oporavak snabdijevanja s Bliskog istoka.
Saudijska Arabija je u utorak ponovo počela utovar naftnih tankera u luci Janbu na Crvenom moru nakon ponovnog pokretanja naftovoda Istok-zapad.
Izvoz sirove nafte proizvođača s Bliskog istoka u septembru se oporavio na oko 16,33 miliona barela dnevno, što je najviši nivo od početka američko-izraelskog rata s Iranom krajem februara.
Upravo je oporavak isporuka prethodnog dana spustio cijene nafte, ali ih je nova neizvjesnost oko američkih sankcija Iranu ponovo pogurala naviše.
Tržište i dalje pažljivo prati i protok nafte kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih ruta za svjetsko snabdijevanje energentima. Svaki znak novih problema s transportom kroz ovaj dio Persijskog zaliva može ponovo izazvati snažne promjene cijena.
Šta bi moglo dalje da se dogodi?
Neizvjesnost je toliko velika da i najveće svjetske banke teško procjenjuju dalji pravac cijena.
JPMorgan je naveo da više nema jasan osnovni scenario razvoja tržišta, dok Goldman Sachs procjenjuje da bi, u slučaju intenziviranja napada na brodove i novih poremećaja isporuka s Bliskog istoka, cijena nafte mogla dostići i 120 dolara po barelu.
U suprotnom scenariju, ako se izvoz normalizuje, Goldman Sachs očekuje da bi se cijena mogla vratiti prema 80 dolara.
To pokazuje koliko je trenutno tržište nafte zavisno od razvoja situacije na Bliskom istoku: ista sirovina bi, u zavisnosti od toga hoće li doći do novih poremećaja ili smirivanja sukoba, mogla krenuti u dva potpuno različita pravca.